Naime, ministri u Vladi Republike Srpske tokom jučerašnjeg zasjedanja utvrdili su nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama Srpske, sa ciljem dodatnog usaglašavanja sa propisima EU i očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira Srpske sa regulativom Unije. Iz Biroa Vlade za odnose s javnošću saopštili su da se Zakonom dodatno, između ostalog, uređuju oblasti korporativnog upravljanja, kupoprodaje plasmana i zaštite korisnika finansijskih usluga. 

Među odredbama koje se mijenjaju, našle su se zabrane bankama da naplaćuju naknadu za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknadu za “vođenje” kreditne partije te naknadu za podizanje gotovine na bankomatu.

- Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o bankama biće stvorene pretpostavke za veću zaštitu korisnika bankarskih usluga u Srpskoj, efikasnije i ekonomičnije pružanje usluga banaka kroz zaključivanje ugovora u elektronskom obliku te stvorene regulatorne pretpostavke daljeg jačanja stabilnosti bankarskog sektora u cjelini - navodi se u saopštenju Biroa Vlade i dodaje da se izmjenama zakona predlaže i omogućava prodaja kreditnog portfelja fizičkih lica ne samo drugim bankama, nego i investicionim fondovima koji su za takva ulaganja dobili dozvolu Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS “SWOT” Saša Grabovac kaže za “Glas” da ovakvim potezima Srpska štiti stanovništvo s obzirom da olakšice idu u prilog klijentima banaka na domaćem tržištu.

- Cijene bankarskih usluga su takve kakve jesu, a na republičkim vlastima je da kroz zakone i izmjene regulativa štite građane koji su klijenti banaka. Svaka olakšica je dobrodošla, a ukidanje dijela naknada koje su se do sada plaćale to svakako jeste. Bankama ostaje da vide na koji način će nadoknaditi prihode koje su ostvarivali po tom osnovu - rekao je Grabovac.

On je dodao da na domaćem tržištu, s obzirom na njegovu veličinu, posluje veliki broj banaka te da je jaka konkurencija djelimično diktirala i nivelisala cijene bankarskih usluga.

- I banke vode računa o svojim klijentima, ali primat im je profitabilnost.  Njihov osnovni zadatak je stvaranje profita, a ne da pomažu stanovništvu iako svi promovišu društveno i odgovorno poslovanje zbog svog stabilnog i dugoročnog razvoja - objasnio je Grabovac. 

Odluku o ukidanju naknada pozdravila je i izvršna direktorica dobojskog Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” Snežana Šešlija, navodeći da to neće značajno poboljšati kvalitet života građana, ali će zasigurno mnoge od njih motivisati da masovnije koriste bankarske usluge.

- Svjesni da banke naplaćuju sve, od izvoda stanja na računu pa do dostavljanja svakog papira koji je klijentu potreban, mnogi građani su izbjegavali korišćenje određenih bankarskih usluga pa su tako na primjer gotovinu, odnosno platu podizali odjednom, a ne onda kada im novac zatreba kako ne bi došli u situaciju da moraju podići svoja sredstva na bankomatu banke čiji nisu klijent. Ukidanje dijela naknada nikoga od nas neće obogatiti, ali ako ništa drugo ukazuje se poštovanje ljudima da ne trpe samovolju banaka - rekla je Šešlija i dodala da visoke kamate na kredite predstavljaju najveću omču oko vrata ovdašnjem stanovništvu koje je prezaduženo.

AGENCIJA

U nacrtu izmjena i dopuna Zakona o bankama Srpske predložene su i izmjene pojedinih pojmova, kao što je pojam povezanih lica, a unaprijeđene su i izmijenjene odredbe iz oblasti restrukturiranja i likvidacije banaka.

Agenciji za bankarstvo RS se, kao mjere redovne kontrole, daju ovlašćenja nalaganja bankama sa većim apetitima rizika i većih kapitalnih zahtjeva od zakonskih minimuma.