Iz cjenovnika hrane i pića u institucijama BiH, na koji je u četvrtak saglasnost dao i Savjet ministara BiH, vidljivo je da političari i zaposleni na nivou BiH, iako imaju najveća primanja u državi, plaćaju ubjedljivo najniže cijene.

Biftek koji u restoranima po BiH košta najmanje dvadesetak KM, u institucijama BiH može se naći za 5,5 KM sa prilogom, a slično je i sa morskim plodovima, pa tako lignje političari mogu pojesti za sedam KM, dok će ista ta porcija njihovog birača u nekom ugostiteljskom objektu van institucija BiH koštati oko 15 KM. Čorbe koje običan građanin u restoranima plaća oko četiri KM, u institucijama BiH je moguće pojesti za 1,5 - 2 KM, a isto je i sa kolačima, salatama, roštiljem, pečenjem, hladnim i toplim predjelima, ribama i rakovima.

Uglavnom, cijene hrane i pića u institucijama BiH u prosjeku su duplo niže nego u ostalim ugostiteljskim objektima. Grah sa kobasicom košta 2,5 KM i za pola marke jeftiniji je od ćufti, dok je cijena porcije ribe u prosjeku oko pet KM. Najskuplji na cjenovniku koji će se primjenjivati u institucijama BiH što se tiče hrane je jastog čiji komad košta 90 KM, a što se tiče pića, najskuplja je butelja vina koja se kreće od 10 do 25 KM.

Čaša viskija košta tri KM, a ukoliko neko želi da zasladi poslije ručka, kolač može pojesti za 1,5 KM, kuglu sladoleda za 0,5 KM ili voćnu salatu za 2,5 KM.

"Mi nismo firma koja ostvaruje profit. Ide se na to da se samo pokriju troškovi, a čak ni o cijenama ne odlučujemo, već to radi Savjet ministara BiH", rekao je Siniša Perković, direktor Službe za zajedničke poslove BiH, u čijoj nadležnosti je, između ostalog, i ugostiteljstvo.

Inače, u vezi s cijenama hrane i pića u institucijama BiH zamjerku je ranije imala i Kancelarija za reviziju institucija BiH, kojoj je bilo sporno to što nije jasno i precizno definisano na kojem osnovu funkcioniše restoran u okviru Službe.

Revizori su se tokom kontrole pitali da li se politikom cijena stvaraju dodatni rashodi za budžet, pokrivaju li se troškovi ili se ostvaruju prihodi, navodeći da Služba za zajedničke poslove u 30 ugostiteljskih jedinica u kojima radi 100 ljudi po osnovu prodaje jela i pića godišnje prihoduje oko 1,8 miliona KM.

Mesud Lakota, dugogodišnji borac za zaštitu prava potrošača, komentarišući cijene hrane i pića u institucijama BiH kaže da se radi o čistom bezobrazluku, ali da "nas ništa ne može iznenaditi".

"Niko neće raditi na svoju štetu, tako i oni. Udruže se i prave pravilnike pa i zakone koji njima odgovaraju. To je poražavajuće i van pameti. Razmišljajući logički, nemoguće je da te cijene mogu pokriti troškove i da dio te hrane i pića ne ide na teret budžeta. Privatnik na tim cijenama nema šanse da opstane. Neka narod sam zaključi o čemu se radi", kaže Lakota, dodajući da je narod gladan, da se firme zatvaraju, ali da posljedice toga i inače katastrofalno socijalno i ekonomsko stanje u državi političare ne dotiče.