Bosna i Hercegovina bi, prema mišljenju stručnjaka, svakako trebalo da razvija veze sa svim ekonomijama svijeta sa kojima se može ostvariti korist, ali trenutno i pomišljati u pravcu BRICS-a, G7, G20, bilo bi apsolutno nerealno, prije svega jer se radi o, za bh. uslove, prejakim ekonomijama.

 

Nakon što je postalo jasno da su države okupljene u BRICS finansijski nadmašile grupu G7, pitanje je koje se otvoreno postavlja u svjetskim krugovima je da li je na pomolu smjena geopolitičke i ekonomske moći. Sve više se otvoreno i pominje da će BRICS pokrenuti čak i vlastitu valutu.

 

BRICS na sve načine pokušava da stvori sopstveni poredak i to mu zasad i te kako uspijeva. Ubrzano se radi na projektima infrastrukture i održivog razvoja na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju, a sve pod kreditima koji su jeftiniji i dostupniji u odnosu na kredite nekih međunarodnih finansijskih institucija.

 

Treba napomenuti i da rat u Ukrajini nije ništa poremetio kada je u pitanju BRICS, već čak i udaljio tu organizaciju od Zapada, koji je uveo sankcije Rusiji. A trguje se svom robom, prije svega naftom, gasom...

 

Od svega navedenog, BiH je miljama daleko, počevši od geografskog položaja pa do tržišnog poslovanja.

 

"Uloga BRICS-a u svjetskoj ekonomiji neumitno jača i vjerujem da će jačati i dalje, pa zbog toga raste i interes za priključenje. Međutim, još je riječ o malom 'klubu' jakih ekonomija među kojima BiH zaista nema šta da traži niti se s njima može porediti, kao što nam nema mjesta ni u G20 ili OECD-u, G7. BiH bi svakako trebalo da razvija veze sa svim ekonomijama svijeta s kojima možemo ostvariti korist za nas, dakle, plasirati izvoz, privući njihova ulaganja i turiste i općenito realizovati projekte u zajedničkom interesu", kaže ekonomista Igor Gavran.

 

On ističe da, ako bi se BRICS u nekoj dalekoj budućnosti možda pretvorio u širu zajednicu svjetskih ekonomija, tek bi tada to mogla biti relevantna priča.

 

"Do tada BiH ne može biti ozbiljan kandidat ni kada bi to željela", kaže Gavran.

 

Iz Privredne komore FBiH kažu da privrednici uvijek na prvo mjesto stavljaju interes domaćih kompanija (sa kim sarađuju, koji su im motori razvoja, najbolji skor uvoza i izvoza...) pa se prema tome ravna tržište ka kome se okreću.

 

"Mislim da je u najmanju ruku smiješno razmišljati o nekim globalnim savezima. Privredni subjekti iz BiH najviše pripadaju tom trgovačkom i tehnološkom koridoru koji pripadaju zapadnoj Evropi, većina naših kompanija je sav svoj razvoj napravila upravo radeći i organizujući poslove sa svojim kompanijama i partnerima, prvenstveno iz Njemačke, tako da je to neki pravac u koji gledaju i svi oni koji i razmišljaju o nekim savezima. Konkretno, BiH s Austrijom i Njemačkom ima pozitivan skor", naglašava Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH.

 

I on je saglasan s tim da je BiH mala ekonomija koja mora biti fleksibilna ka svijetu.

 

"Kako je mala, tako je vrlo ovisna o svim svjetskim tokovima. Ove zemlje koje nabrajate, od BRICS-a pa dalje same su od sebe velike i površinom. Ali, to nije mjerilo kvaliteta života i kvaliteta postojanja privrede u takvim zemljama. Znači, veliki je broj manjih zemalja, evo, i u Evropi i EU, koje izuzetno dobro funkcionišu, zatvorile su svoj socijalni sistem do savršenstva, a omogućile kompanijama da razvijaju svoje biznise i budu nosioci svjetskih trgovinskih lanaca. Zato kažem, BiH se mora okretati samo tamo gdje se okreću njene kompanije", kazao je Jašarspahić za "Nezavisne novine".

 

Međutim, ekonomisti smatraju da je za BiH problematična i činjenica što je sa druge strane gotovo potpuno ekonomski zavisna od saradnje sa EU i regijom.

 

"Ta ovisnost nas izlaže velikim rizicima da svaki poremećaj na ovome relativno ograničenom tržištu destabilizuje našu ekonomiju. Mi moramo i širiti krug partnera kako bismo umanjili te rizike, pa je veća saradnja sa članicama BRICS-a također dobrodošla, ali za tako nešto ne moramo ni razmišljati o članstvu bilo gdje niti napuštati naše postojeće veze sa sadašnjim partnerima, već samo nadograđivati mrežu saradnje u vlastitom interesu", zaključio je ekonomista Igor Gavran.