U toplim danima, naš toplotni balans je neuravnotežen jer ljudsko tijelo proizvodi i prima više toplote. Dakle, da se ne bi pregrijao, naš mozak u drugi plan stavlja procese varenja. Kao rezultat toga, naš apetit je smanjen, a potreba za kalorijama takođe se smanjuje. Na sreću, mi u ovom trenutku imamo manje želje za masnim i prženim jelima, a spremniji smo da posegnemo za laganim i osvježavajućim jelima.

 

Ono što jedemo po toplom vremenu utiče na naše blagostanje. Konzumiranje određenih proizvoda u takvim danima može da poveća, na primjer, osjećaj umora, pospanosti i apatije. Zato bi najbolje bilo odustati od brze hrane. Za varenje, primjera radi, pljeskavica, tijelu je potrebno mnogo energije, što izaziva povećanje temperature i krvnog pritiska. Pojačivači ukusa prisutni u takvoj hrani uzrokuju da nemamo energije i da se osjećamo pospano kasnije tokom dana.

 

Još jedan obrok koji je bolje preskočiti tokom vrućina je meso sa roštilja. Ovo može da izgleda iznenađujuće, ali životinjski proteini su teško svarljivi, a prženje ili roštiljanje dovodi do tzv. postprandijalne termogeneze, odnosno povećanja tjelesne temperature. Druga vrsta hrane koju volimo da jedemo ljeti je sladoled. Vole ih i odrasli i djeca, ali smrznuti desert, iako mislimo da nas rashlađuje, zapravo ima suprotan efekat. Ohlađeno tijelo želi da se zagrije, pa brže pumpa krv do tkiva da bi izjednačilo temperaturnu razliku. Potrošnja energije takođe povećava tjelesnu temperaturu. Efekat? Opet nam je vruće.