FOTO: pixabay

Problem je vjerovanje u različite “dijete” i poklanjanje povjerenja nestručnim ljudima

Misle da se hrane zdravo. Redovno vježbaju. Imaju dovoljno sna. A, ipak, ne mogu da izgube ni kilogram viška, pa im nije jasno gdje zapravo griješe? Ovakvih ljudi ima dosta, a najveći problem su zapravo skriveni šećeri u hrani koju oni konzumiraju misleći da jedu nešto što je potpuno zdravo. Na primjer, jutro započinju ovsenim kašama sa čokoladom ili punom činijom raznih pahuljica, ne znajući da je za obrok optimalno da u tanjir sipaju svega dvije kašike pahuljica. Pomodarstvo je takođe jedna stavka zbog koje ljudi odlučuju da na meniju imaju godži bobice ili čija sjemenke, a zaboravljaju na orahe, sjemenke golice, tradicionalno voće i povrće.

Ishrana je u poslednje dvije, tri decenije stalno prisutna u razgovorima građana jer su bolesti koje najviše opterećuju društvo posledica nepravilne ishrane, a različite neprovjerene informacije obasipaju građane sa svih mogućih strana. Najčešća greška jeste vjerovanje u različite ,,dijete” i poklanjanje povjerenja nestručnim ljudima. Informacije o ishrani treba da potiču od profesionalaca u oblasti ishrane.


Najčešće zablude

Gdje se najčešće griješi? Postoji puno zabluda povezanih sa ishranom i treba mnogo vremena i prostora da se sve one nabroje. Osnovna zabluda je da se nutritivne promjene mogu postići za kratko vrijeme, a u stvarnosti treba da se sprovode cio život. Česta zabluda je da je jedna namirnica ljekovita ili štetna, a samo ishrana u cjelini može biti korisna ili oštećujuća po zdravlje. Takvo nabrajanje može ići u nedogled.

Ljudi se često pitaju i da li je zdravije uzimati lajt proizvode ili ne? Da li je bolje konzumirati mlijeko sa 0,5 odsto masti od onog koji sadrži 2,8?

- Preporuka za unos masti zavisi od uzrasta, fiziološkog stanja, stanja uhranjenosti, zdravstvenog stanja, vrste masti. Prehrambeni proizvodi sa sniženim sadržajem masti ili bez masti su korisni osobama koje imaju zdravstvene probleme – najčešće prekomjernu tjelesnu masu, poremećaj masnih materija u krvi, dijabetes, visok krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti, oboljenja digestivnih organa. Određene populacione grupe zahtjevaju drugačiji unos masti kako po količini tako i po vrsti masti/ulja (odojčad, djeca starosti do tri godine, trudnice, dojilje). Sve navedeno govori da prije odluke za unos prehrambenih proizvoda sa sniženim sadržajem masti ili bez masti treba pitati za svjet dijetoterapeuta - dodaje dr Novaković.


Med, šećer i zaslađivači

Jedna od najčešćih dilema je vezana za izbor zaslađivača koje ćemo koristiti prilikom zaslađivanja napitaka. Najčešće se misli da med može da se koristi u neograničenim količinama jer je zdraviji, da je bolje uzimati smeđi šećer od bijelog I da zaslađivače treba samo povremeno koristiti jer mogu da budu štetni. Stručnjaci kažu: to su zablude!

- Med je prirodni zaslađivač koji u tradicionalnom vjerovanju ima povoljno dejstvo na zdravlje ljudi što nije tačno. Med je prirodni kalorijski zaslađivač sa visokim glikemijskim indeksom i nije bolji izbor od niskokalorijskih zaslađivača. Učestala zabluda je i da je smeđi šećer zdraviji od bijelog. Tačno je da smeđi šećer ima iste nutritivne osobine kao i bijeli šećer i pripada prirodnim kalorijskim zaslađivačima. Smeđi šećer je nerafinisani šećer dok je bijeli šećer rafinisani šećer - kaže dr Budimka Novaković.

Takođe, treba znati da su niskokalorijski zaslađivači bezbjedni za upotrebu, da su prošli sve neophodne kontrole i da su veoma korisni za osobe koje žele da smanje tjelesnu masu jer smanjuju energetsku vrijednost svakodnevne ishrane.

Lokalno gajena hrana - prioritet

Mnogi ljudi pribjegavaju kupovini raznih novih proizvoda koji se pojave na tržištu, poput raznih bobica koje se nude u prodavnicama zdrave hrane, a pritom izbjegavaju proizvode koji se gaje na našem podneblju. Isto tako, mnogi smatraju da je zdravije da konzumiraju kokosovo ulje nego maslinovo.

- Osnovni princip nutritivne struke je: konzumirajte lokalno gajenu hranu jer se tako smanjuje rizik za pojavu različitih zdravstvenih problema (dispepsija, disbioza, alergijske pojave). Da li je kokosovo ulje zdraviji izbor od maslinovog je pitanje koje se odnosi na još jednu čestu nutritivnu dezinformaciju među građanima. Kokosovo i palmino ulje su zasićene masti, biohemijski i nutritivno imaju sve osobine zasićenih masti, a nose naziv ulja jer su na sobnoj temperaturi u polutečnom i tečnom stanju. Konzumiranje kokosovog i palminog ulja nije nutritivna preporuka.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )