Industrijska proizvodnja u RS imala je u 2016. najveći rast u posljednjih pet godina, dok je istovremeno ostvaren i najbolji bilans spoljnotrgovinske razmjene.
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je industrijska proizvodnja u prošloj godini porasla 8,1 odsto u odnosu na 2015. i time stigla na nivo koji bi trebalo da obezbijedi osjetniji ekonomski zamah. Rastu industrijske proizvodnje, koja predstavlja najvažniji segment privrede, doprinijela su posebno rodna godina i velike investicije.
Najveći rast industrijske proizvodnje od 25,5 odsto zabilježen je u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, parom i klimatizacijom. Prerađivačka industrija je porasla 3,5 odsto, dok je u području vađenja ruda i kamena ostvaren najmanji napredak od samo 0,7 odsto.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, stopa rasta industrijske proizvodnje u decembru 2016. godine u odnosu na isti mjesec 2015. iznosila je 18,4 odsto, a u odnosu na kraj 2015. godine 22,4 procenta.
Pozitivni pomaci primjetni su i u spoljnotrgovinskoj razmjeni RS, a zahvaljujući nastavku bržeg rasta izvoza od uvoza došlo je do smanjenja deficita i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom.
Obim robne razmjene RS u 2016. godini sa inostranstvom iznosio je 7,270 milijardi maraka. Na izvoz otpada 2,865 milijardi, a na uvoz 4,405 milijardi KM. Izvoz je povećan 9,6 odsto, a uvoz 0,8 odsto u odnosu na 2015. godinu. To je uticalo na rast stope pokrivenosti uvoza izvozom koja je na kraju godine dostigla 65 odsto.
Direktor Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente Radovan Pazurević rekao je da su pokazatelji o industrijskoj proizvodnji i spoljnotrgovinskoj razmjeni RS i bolji od očekivanih.
- Ovaj zamah biće nastavljen i u ovoj godini i vjerujem da ćemo ostvariti dobre rezultate. Ne može se ništa dramatično desiti da bi bili pokvareni sadašnji dobri rezultati. Vlasti RS treba da doprinesu održavanju ovog trenda kroz smanjenje nameta i podsticaj privredi - istakao je Pazurević.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić rekao je da je nastavku rasta industrijske proizvodnje u 2016. godini doprinijela rodna godina, koja je poboljšala učinak poljoprivrede, te intenzivniji razvoj drvoprerade i puštanje u rad Termoelektrane "Stanari".
- I drugi proizvodni kapaciteti RS išli su uzlaznom putanjom i ostvarivali značajan napredak i time doveli i do značajnijeg rasta izvoza. Sve je to uticalo na ukupan bilans spoljnotrgovinske razmjene. Treba očekivati da i u ovoj godini, ako budu nastavljene ove tendencije i ne bude nekih ekstremnih situacija, pozitivni trendovi budu produženi - naveo je Vidić.
Prema njegovim riječima, pozitivan razvoj situacije u prošloj godini ne treba da znači da treba zanemariti probleme sa kojima se susreće privreda u Srpskoj.
- Privredu i dalje opterećuju nelikvidnost i nemogućnost preduzeća da otplaćuju kredite i izmiruju druge obaveze. Tu su i dalje velika opterećenja na privredu. Evidentno je da određeni elementi privrede dobro funkcionišu i daju nadu za optimizam, ali privredu generalno treba relaksirati. Vlada treba smanjiti opterećenja, a kontrolni organi redovno kontrolisati privrednike i obezbijediti ravnopravan status u inspekcijama - naveo je Vidić.
Ekonomista Goran Radivojac ističe da raduje osjetniji rast industrijske proizvodnje i nastavak povećanja izvoza.
- Bilo bi dobro kada bi ovi pokazatelji imali istu tendenciju i u ovoj godini, a tome prije svega treba da doprinese Vlada RS kroz strateške dokumente, smanjenje stope doprinosa i davanjem subvencija privrednicima. Ako bi posegla za tim mjerama, uspjeh će biti zagarantovan - naveo je Radivojac.
Rast broja zaposlenih
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, broj zaposlenih u industriji povećan je lani za 1,3 odsto u odnosu na 2015. godinu.
Broj zaposlenih u industriji u decembru 2016. bio je veći 3,3 odsto u odnosu na isti mjesec 2015. godine, dok je u odnosu na novembar ostao nepromijenjen.