Egić je rekao da se prilikom sjetve obrati pažnje na izbor hibrida i da se u odnosu na optimalne rokove sjetve sije kukuruz odgovarajuće grupe zrenja.

"Savjet struke je da se obavezno, ukoliko je to moguće, osnovna obrada uradi u jesen ili zimu, ali se u principu u njivu može ući kad to dozvole vremenske prilike", rekao je Egić na predavanju održanom u Poljoprivrednoj zadruzi Agrojapra u Donjim Agićima kod Novog Grada.

On kaže da je u Republici Srpskoj oko 50 odsto neobrađenog zemljišta, a na obrađenim parcelama vodeća kultura je kukuruz na skoro 42 odsto površina.

"Prinosi su kod nas niski i varijabilni, zbog siromašnog zemljišta kojem uglavnom nedostaju fosfor, kalijum, makroelementi i humus, što su potvrdile i analize uzoraka zemljišta koje je područna kancelarija resora Prijedor radila kod komercijalnih gazdinstava", rekao je Egić.

On je naveo da, iako poljoprivrednici imaju hibride, prosječan prinos je oko četiri tone po hektaru.

Na prinos, prema njegovim riječima, 50 odsto utiče genetika sjemenskog materijala, 30 odsto agrotehnika i 20 odsto vremenski uslovi koji su za poljoprivrednike nepovoljni posljednjih gotovo deset godina.

Egić je poljoprivredne proizvođače podsjetio da je prije nekoliko dana objavljen i pravilnik o podsticajima u poljoprivrdi i da su sve promjene išle u cilju da poljoprivredna proizvodnja postane konkurentna.

On je pojasnio da je budžet za podsticaje ostao na istom nivou - 60 miliona maraka.

"Neke od novina su da se polako ide na subvenciju po obrađenoj površini", rekao je Egić.

On je naveo da su subvencije za ekstra klasu mlijeka ostale iste, povećane su subvencije za zaštitne mreže u voćarstvu oko 50 odsto, subvencije za sistem za navodnjavanje veće su za 40 odsto, podsticaji za nosioce komercijalnih gazdinstava koji su mlađi od 40 godina 10 odsto i još 10 odsto ukoliko imaju formalno obrazovanje iz poljoprivrede.