"Srpski i hrvatski političari u BiH nedavno su i zvanično saopštili svoju posvećenost podjeli države. Radikalni islam i ruski uticaj dodatno pogoršavaju ionako loše međuetničke odnose. EU i SAD odustaju od insistiranja na promjenama Ustava BiH, koji je razlog većine zastoja, te sada insistiraju na ekonomskim promjenama koje se čine lakšim za ostvarivanje", piše "Foreign Affairs".

Profesor i istoričar iz Zagreba Ivo Banac ocijenio je za "Nezavisne" da Balkan zaista može biti žarište novih sukoba, ali po njegovom mišljenju, ne nužno i velikih razmjera. Problem međutim, vidi u ruskoj vanjskoj politici, posebno u odnosu na RS, a ne u islamskom terorizmu.

"Ako govorimo o nacionalizmu, kao političkoj ideologiji, ona za cilj ima stvaranje države, uz pretpostavku da se zna granica te države. Sve nacionalističke ideologije koje idu izvan današnjih obima država koje su ostvarene devedesetih godina, imperijalističke su i vode prema ratnim sukobima", naglašava Banac.

Zaustavljanje reformskih procesa u BiH, baš kao i u Makedoniji, počelo je još 2006. godine, navodi američki izvor, te ocjenjuje da su državne institucije u našoj zemlji nefunkcionalne, te su "puki relikt ratnih sukoba".

"Na Balkanu nije završen proces demokratizacije, niti je usavršen. Međutim, pojedinačni incidenti nisu obilježje Balkana, imamo ih i u Americi, pa bi analize ovog tipa mogle biti pogrešne i čak s ciljem izazivanja krize. Ipak, nacionalizam i nacionalističke ideologije u BiH jesu najveći, zapravo jedini problem i to kao oblik legitimacije korupcije i kriminala", napominje za "Nezavisne" Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

I lideri u Makedoniji i na Kosovu igraju na kartu nacionalizma, dok se obični građani okreću ka etničkim razlikama. Te razlike, napominje američki časopis, stvarale su probleme i u prošlosti. Sa druge strane, umjesto da izgradi čvrste temelje da se prevaziđu preostale prepreke za evroatlantske integracije, Zapad je dozvolio da mlade zemlje regiona ponovo počnu da griješe.

"Na stanje na Balkanu utiču svi oni isti faktori kao i u Evropi, poput socijalnog nezadovoljstva i lošeg kvalitet života, a zatim unutrašnji problemi koje nismo zatvorili ni nakon devedesetih, što može biti tlo za obnovu međuetničkih sukoba. Sa druge strane, ne smijemo zaboraviti nikako ni da snažniji Zapad koristi naše prepucavanje i veoma često trguje njim. Takođe, naš je problem to što nakon devedesetih nismo izgradili nijednu ozbiljnu državu, imamo iste ljude u političkoj javnosti i na vlasti, odsustvo političke volje i zapravo jedno fingiranje promjena", upozorava za "Nezavisne" Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda. Analitičar iz Beograda Dejan Vuk Stanković smatra da je posebno "BiH mesto susreta različitih sukobljenih interesa, zbog čega će biti potrebna velika pregovaračka veština da se pomire interesi tri naroda".

Prema pisanju "Foreign Affairsa", radikalne opcije za ujedinjenje Kosova s Albanijom mogle bi ponovo da otvore sukob sa Srbima, dok Brisel podržava kompromis.

"Balkan nije izolovan slučaj. Stvari o kojima govorimo dio su ukupnog problema, u odnosu i na Ukrajinu, Avganistan, izraelsko - palestinski sukob, nuklerani sukob Koreje ili Irana... Dakle, američko viđenje situacije samo je jedno od viđenja. Ono što nama treba da bude fokus i daleko je korisnije, to je izgradnja novih modela i promjena. Ne zbog toga što mi moramo ući u EU, već jer želimo i trebamo reformske procese, kako bismo postali funkcionalniji", naglašava Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.