Komisija bi sutra trebalo da razmatra revizorske izvještaje institucija koje su za rad u prošloj godini dobile mišljenje sa rezervom i sa rezervom uz skretanje pažnje, a riječ je o ministarstvima inostranih poslova, odbrane i komunikacija i transporta, Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, Upravi za indirektno oporezivanje i Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost. Propusti u vezi sa javnim nabavkama i ugovorima o djelu zajednički su za sve ove institucije, a ti aranžmani označeni su u stručnoj javnosti i kao glavni izvor korupcije i nepotizma.

Predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Ljilja Zovko smatra da su javne nabavke jedan od najvećih problema institucija BiH i da su neophodne korjenite promjene.

- Revizori detektuju probleme i na institucijama je da ih isprave. Imam utisak da se na tom polju nedovoljno radi iako postoje pozitivni pomaci. Nema potrebe da revizori svake godine kontrolišu institucije koje su dobile pozitivno mišljenje, dok za one koje godinama bilježe propuste mora biti pronađen način da budu sankcionisane i da odgovaraju i oni koji su prouzrokovali i odgovorni za propuste. Svaki privatnik bi bio presrećan da mu revizija detektuje probleme i on bi sigurno onoga ko ih pravi sklonio sa tog radnog mjesta jer ne radi dobro. Sa institucijama to nije slučaj, već iz godine u godinu ponavljaju propuste - istakla je Zovko.

Naglašava da se javni novac ne može koristiti kao da je ničiji.

- Zalažem se za donošenje zakona o parlamentarnom nadzoru.

Ne može se tolerisati da neko godinama radi na određenim poslovima i da institucija u kojoj radi nema mogućnosti da ga pomjeri sa tog posla iako je napravio propuste. Smatram da bi se morala izvršiti provjera znanja nekih ljudi, sertifikacija i da iz godine u godinu nemamo situaciju da se bilježe silni propusti u institucijama koje troše više od polovine budžetskog novca - rekla je Zovko.

Član Komisije za budžet i finansije Dragutin Rodić naglašava da je krajnje vrijeme za preduzimanje mjera.

- Kritične tačke su javne nabavke i ugovori o privremenim i povremenim poslovima. To su stvari koje se mogu ispraviti. Komisija će nakon razmatranja izvještaja i saslušanja čelnika institucija ići ka Domu naroda sa preporukama da budu usvojene mjere za otklanjanje nedostataka. Vjerovatno ćemo poslije posjetiti te institucije i kontrolisati da vidimo da li je išta urađeno - rekao je Rodić.

Dodao je da je od 2002. godine, od kada postoji Kancelarija za reviziju institucija BiH, bio ogroman broj negativnih izvještaja, a da se sada ta brojka svela na šest institucija sa mišljenjem sa rezervom.

- Treba fokus staviti na reviziju učinka kako bi se vidjelo da li institucije rade na osnovu preporuka revizora i da li administracija koja broji više od 22.000 zaposlenih dovoljno efikasno radi za novac koji troši - istakao je Rodić.

Institucije koje su dobile mišljenje sa rezervom uz skretanje pažnje i mišljenje s rezervom veliki su korisnici koji troše 53 odsto novca iz budžeta, a lani su potrošile 470 miliona KM. Revizori su za prošlu godinu izdali 530 preporuka, što je 15 odsto više nego godinu ranije.

Bez drastičnih mjera

Na pitanje da li će Komisija predložiti neke drastičnije mjere, kao što je kresanje budžeta institucijama koje godinama ne prave pomake kada je riječ o revizorskim upozorenjima i nalazima, Dragutin Rodić je kazao da ne vjeruje da će biti takvih prijedloga.

- Ranije je bilo takvih inicijativa, ali one nisu nikada dobijale podršku - istakao je Rodić.