Bombergerova je naglasila da je ovaj zadatak sada teži jer se smanjio broj osoba koje se godišnje pronađu, zbog čega je potrebno uzeti u obzir i dodatne izvore informacija, kao što su fotografije iz vazduha da bi se locirale tajne grobnice. 

Ona je za sarajevsko "Oslobođenje" istakla da ICMP nastavlja svoje aktivnosti u BiH i regionu i program za zapadni Balkan bi trebalo da se nastavi do 2016. godine. 

Bombergerova je rekla da ICMP planira da svoje sjedište premjesti u Hag i da će u toku ove godine određeni broj osoblja početi da radi u Hagu. 

Ona naglašava da ICMP radi sa BiH i zemljama regiona da bi se uspostavio regionalni spisak nestalih, da bi se potpomoglo uspostavljanje pouzdanije evidencije i uklonile duple evidencije nestalih, što bi pomoglo u rješavanju nadležnosti vezanih za traženje nestalih koji su prijavljeni za traženje u više od jedne zemlje. 

Bombergerova je rekla da je sramotno da vlasti u BiH još nisu uspostavile fond za porodice nestalih lica nakon više od 10 godina od usvajanja Zakona o nestalim licima, koji propisuje njegovo uspostavljanje. 

Ona je naglasila da nadležni u BiH na svim nivoima moraju nastaviti da provode temeljne preglede svih 11 mrtvačnica u zemlji da bi pomogle ICMP-u da shvati zašto se oko 3.000 koštanih uzoraka dobijenih od lokalnih vlasti ne podudara sa genetskim profilima više od 9.000 referentnih uzoraka koje je na dobrovoljnoj osnovi ICMP-u dostavilo više od 27.000 članova porodica sa nestalim srodnicima. 

On je naglasila da su do sada posmrtni ostaci od oko 8.000 pojedinaca pronađeni i identifikovani upotrebom tradicionalnih sredstava, dok je 14.756 lica identifikovano do 2001. godine upotrebom DNK. 

Bombergerova je rekla da bi mogli postojati problemi u slučajevima u kojima nije korištena DNK u svrhu identifikacije, zbog čega je važan pregled mrtvačnica.