Prvi radovi na Drinskom nasipu u dužini od 33 kilometra očekuje se da počnu na jesen, i to na području ušća rijeke Janje u Drinu, rečeno je Srni u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Iz Ministarstva podsjećaju da su za realizaciju projekta zaštite od poplava rijeke Drine, kojim će biti zaštićeno područje Semberije i grada Bijeljina, od Svjetske banke odobrena kreditna sredstva u vrijednosti od 13,8 miliona dolara ili 19.861.500 KM.
Projekat sprovodi Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri resornom ministarstvu, a direktor ove jedinice Radenko Jeftić rekao je Srni da je na području Bijeljine direktno vodama Drine ugroženo oko 30.000 stanovnika.
"Ugroženi su mještani naselja Janja, Popovi, Dijelovi, Amajlije, Dvorovi, Međaši, Trnjaci Dazdarevo, te istočni dio predgrađa Bijeljine, dok je indirektno ugrožen mnogo veći broj stanovnika", naveo je Jeftić.
On je dodao da je u ovim naseljima ugroženo 10.000 stambenih jedinica, od kojih su 80 odsto seoska domaćinstva sa objektima koji služe poljoprivrednoj proizvodnji i stočarstvu.
"Oko 500 objekata su objekti male privrede, a 50 su objekti srednjih preduzeća. Velikim vodama Drine ugroženo je 19.000 hektara obradivog zemljišta", naveo je Jeftić.
Prema njegovim riječima, cilj projekta je da bude obezbijeđena veća zaštita od poplava stanovništva u širem području naselja uz rijeku Drinu, koji su 2010. i 2014. godine pretrpjeli velike materijalne štete.
Uz saglasnost Svjetske banke izabran je projektant za izradu projektne dokumentacije - Zavod za vodoprivredu iz Bijeljine i Institut "Jaroslav Černi" iz Beograda, a reviziju projektne dokumentacije vrši Zavod za vodoprivredu Sarajevo.
Portparol Ministarstva Aleksandar Macanović rekao je Srni da sredstva za eksproprijaciju zemljišta obezbjeđuje grad Bijeljina, te da, prema idejnom rješenju, 120 hektara iznosi površina koja je potrebna za izgradnju nasipa.
"Nakon izgrade elaborata za eksproprijaciju i procjene vrijednosti zemljišta i stalnih zasada biće utvrđen nivo potrebnih sredstava. Osim isplate zemljišta, biće vršena i zamjena zemljišta sa zemljištem u državnoj svojini za vlasnike većih površina zemljišta koje su potrebne za izgradnju nasipa", rekao je Macanović.
Prema planiranoj dinamici izvođenja radova, nakon usvojene projektno-tehničke dokumentacije, projekta eksproprijacije, izrade akcionog plana preseljenja prema zahtjevu Svjetske banke, objavljivanja opšteg interesa od Vlade Republike Srpske, izgradnja nasipa bi se vršila fazno i bila usaglašena sa rješavanjem imovinsko-pravnih poslova i dobijanja građevinske dozvole po fazama realizacije.