FOTO: glassrpske

Ikona Presvete Bogorodice koja se nalazi u hramu Uspenja presvete Bogorodice u Čajniču poznata kao “Krasnica Čajnička” predstavlja jednu od pet najznačajnijih ikona Srpske pravoslavne crkve.

 
Prema predanju, ikona potiče iz 4. vijeka i jedna je od tri ikone koje je ikonopisao Sveti apostol i jevanđelist Luka, a preostale dvije se nalaze u Jerusalimu i Hilandaru. “Krasnicu Čajničku” koja je ikonopisana na drvetu i sa čije druge strane se nalazi ikona Svetog Jovana Krstitelja na naše prostore donio je kralj Milutin. U početku se čuvala na dvoru Nemanjića, a kasnije je darovana manastiru Svetog Nikole u Pribojskoj Banji. Tu je bila do 1594. godine i zloglasnog pohoda Sinan-paše u kojem je spaljivao srpske svetinje. Nakon što su spalili mošti Svetog Save na Vračaru, Turci su po nalogu Sinan-paše krenuli u spaljivanje svih srpskih svetinja, a na meti im se našao i manastir u Pribojskoj Banji. Na sreću, jedan pobožni Srbin iz okoline Rudog uspio je iz vatre da spasi “Krasnicu Čajničku” i da je preko Lima donese u Čajniče.
 
U staroj čajničkoj crkvi posvećenoj Uspenju presvete Bogorodice nalazila se do 1863. godine kada je prenesena u novoizgrađenu i osveštanu crkvu u Čajniču takođe posvećena Uspenju presvete Bogorodice u kojoj se i danas nalazi. Pored brojnih svjedočenja o njenoj čudotvornosti, najbolji dokaz koliki značaj ima u narodu pokazuje to što se njena restauracija koja je započeta u oktobru prošle godine radi na licu mjesta, jer mještani u strahu da će ostati bez svetinje naprosto nisu dozvolili da se nosi iz čajničke crkve.
 
Direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović kaže da su ikone tek mali dio kulturnog nasljeđa srpskog naroda, a da je “Krasnica Čajnička” jedna od najznačajnijih i jedan od najvrednijih kulturnih artefakata u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve. On kaže da restauracija te čudotvorne ikone koja je započeta jesenas predstavlja dio ukupnih aktivnosti u vezi sa obilježavanjem 800 godina autokefalnosti SPC.
 
- Pored “Krasnice Čajničke” radi se i restauracija čajničkih rukopisa među kojima je i Čajničko četvorojevanđelje. Taj posao uz blagoslov Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma rade stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada. To je obiman i izuzetno značajan posao koji bi trebao da bude nastavljen u julu ove godine, jer su konzervatori i restauratori trenutno u Hilandaru, gdje takođe rade te poslove, što govori o kako priznatim stručnjacima se radi - kaže Davidović.
 
On ističe da je Sekretarijat kojim rukovodi u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa nosilac glavnih aktivnosti na realizaciji projekta koji je usvojila Vlada Republike Srpske i označila kao državno-crkveni projekat, a odnosi se na obilježavanje osam vijekova autokefalnosti SPC.
 
- Dio tog projekta je pronalaženje ikona i drugog kulturno-istorijskog blaga i artefakata, njihova restauracija i na kraju, a što je izuzetno značajno, njihova prezentacija. Prezentacija je značajna zato što nema prevelike koristi od toga ako pronađemo neko ozbiljno blago, kao što je ikona Bogorodice koju smo pronašli u maloj crkvici u Donjem Sokolovu podno Zmijanja. Ona je restaurirana i njeno predstavljanje je trebalo da bude upriličeno 23. marta ove godine, ali je odgođena zbog epidemije virusa korona - kaže Davidović.
 
Prema njegovim riječima, plan je da to bude urađeno 5. maja u Muzeju Republike Srpske gdje će o restauraciji i konzervaciji govoriti ljudi iz laboratorije za konzervacije Muzeja RS.
 
- Tog dana bi ikona Bogorodice Sokolovačke trebala da bude predata episkopu bihaćko-petrovačkom i rmanjskom Sergiju - kaže Davidović.
 
On ističe da su procjene da je trenutno sačuvano između šest i osam odsto kulturno-istorijskog blaga SPC.
 
- Ikone su samo dio tog blaga. Mi moramo da shvatimo kakav značaj ima to blago i da je to praktično temelj i osnov identiteta Srpske pravoslavne crkve, a time i srpskog naroda. Bez njegovog očuvanja nestajemo kao narod - kaže Davidović, dodajući da o značaju „Krasnice Čajničke” najbolje svjedoči interesovanje koje za tu čudotvornu ikonu pokazuju druge pravoslavne crkve, prije svega Grčka pravoslavna crkva.
 
A da u čudotvornost te ikone ne vjeruju samo Srbi, ni samo pravoslavci, već i pripadnici drugih vjera i religija, svjedoči paroh čajničkog hrama Uspenja Presvete Bogorodice Dragiša Simić.
 
- „Krasnica Čajnička” je najstarija ikona u BiH, smatra se čudotvornom zbog čega ima izuzetan značaj u cijelom srpskom narodu. Prije nego što je nastupila pandemija, na hiljade vjernika sa svih strana su dolazile da se pomole i poklone pred ikonom Presvete Bogorodice i to ne samo Srba, već i pripadnika drugih naroda i religija - kaže protojerej Dragiša.
 
On kaže da je za Čajničane bilo nezamislivo da ikona napusti Čajniče zbog čega se restauracija radi u samom hramu.
 
- Ja lično vjerujem stručnjacima i siguran sam da bi ikona bila vraćena, ali narod jednostavno nije dozvolio da se čudotvorna ikona bilo gdje nosi. Svi ljudi koji ovdje žive, a i šire smatraju da je “Krasnica Čajnička” najveće bogatstvo ovog kraja, a tek potom šuma i voda - kaže protojerej Dragiša.
 
Muslimani
 
Starešina hrama Uspenja presvete Bogorodice u Čajniču Dragiša Simić kaže da su prema predanju i čajnički Muslimani vjerovali u čudotvornost “Krasnice Čajničke”.
 
- Kada se 1868. godine pronio glas da će se ikona vratiti u manastir Svetog Nikole u Pribojskoj Banji iz koga je ikona prvi puta ovdje donesena, Muslimani iz Čajniča su htjeli oružjem da brane da se ikona ne vrati u Priboj - kaže protojerej Dragiša.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )