FOTO: srpskacafe.com

Srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije rođen je 17. aprila 1914. godine u mjestu Ugrini koje se tada nalazilo u Austrijskom carstvu, a danas je u Republici Hrvatskoj.

Preminuo je 8. marta 1888. godine u Beogradu. Važi za jednog od najboljih svjetskih botaničara i oca ekologije u Srbiji. Bio je četvrto dijete majke Margarite i oca Pavla koji se bavio zemljoradnjom. Pošto nisu imali uslova da ga školuju, otišao je kod strica Grgura u Gospić gde je završio osnovnu školu. Pohađao je gimnaziju u Rijeci. Nastavu je slušao na latinskom jeziku, a sam je naučio nemački, engleski, italijanski, francuski i španski jezik. Osim za nauku, imao je talenta i za muziku. Lijepo je pjevao i svirao je flautu. Zatim je upisao visoku školu Regia Academica Scientiarum u Zagrebu. Kada je diplomirao filozofiju, odlučio se za Medicinski fakultet u Pešti jer su prirodne nauke bile njegova prva ljubav. 1842. godine je doktorirao. Odbranio je doktorsku tezu pod nazivom „Taxilogia botanica“. Iako mu je stric slao 15 forinti mesečno, davao je privatne časove iz francuskog i italijanskog jezika kako bi dodatno zaradio. U Pešti je naučio i mađarski jezik.

Nakon studija je radio kao ljekar, ali imao je malo pacijenata koji nisu bili imućni. Dvije godine je u Banatu podučavao djecu vlasnika rudnika Hofmanova. Njegova plata je iznosila 400 forinti godišnje i imao je besplatan stan. Za to vrijeme je proučavao floru ovog regiona i sakupio je dosta biljaka. Posjetio je svog strica u Liki, a u Primorju je brao je interesantne biljke. On mu je pomogao da ode u Beč gde je narednih godinu dana izučavao biljke koje je donio.

POZNANSTVO SA VUKOM

Upoznao je Vuka Stefanovića Karadžića kome se požalio da mu ponestaje novca. Poslušao je njegov savjet i 1846. godine je došao u Srbiju. Pošto je Vuk imao neprijatelje u domovini, njegova preporuka nije mnogo pomogla naučniku u traženju posla. Pančić je istraživao okolinu Beograda, peo se na Avalu i prikupljao je materijal za svoj herbarijum. Počeo je da radi kao ljekar u fabrici stakla u Jagodini čiji je vlasnik bio ministar inostranih poslova Kneževine Srbije, Avram Petronijević. Pančićev zadatak je bio da suzbije zarazu trbušnog tifusa i da izliječi oboljele radnike. Tu je ostao šest meseci i imao je priliku da upozna floru ovog grada i okolnih planina. Pošto je bio savestan ljekar, stanovnici su ga zavoljeli. 1847. godine se zaposlio kao kontraktualni ljekar i fizikus jagodinskog okruga. Obišao je Šumadiju, popeo se na planine Rtanj i Ozren i ispitivao je lekovitost sljedećih banja: Aleksinačke, Selters, Bukovičke, itd. Krajem godine je premešten u Kragujevac gde je radio kao okružni fizikus. Zatražio je srpsko državljanstvo koje je dobio sedam godina kasnije.

1850. godine se učlanio u Društvo srpske slovesnosti.

1851. godine naučnik je prvi put posjetio planinu Kopaonik čije ga je prirodno bogatstvo oduševilo. Posebno je volio njegov vrh jer je odatle mogao da vidi cijelu Srbiju. Pančić se smatra začetnikom srpskog planinarstva i prvim planinarskim vodičem.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )