Može li se preživjeti sa minimalcem u Srpskoj? Troškovi daleko premašuju 900 KM
Kada uzmemo u obzir da visina sindikalne potrošačke korpe iznosi 2.625,62 KM, a od toga 1.190,12 KM ide samo na hranu, dolazimo do pitanja da li je minimalna plata od 900 KM dovoljna da bi se preživjelo u Republici Srpskoj.
Predsjednik Udruženja potrošača “Toper” iz Doboja Snežana Šešlija ističe za „Novosti“ da plata od 900 KM nije dovoljna da se pokriju svi troškovi.
– Režije su u minimalno oko 370, lijekovi minimalno 80-100, higijena 50-100 , hrana minimalno 20 KM dnevno – Ovi troškovi su “uklapanje” u sadašnji minimalac ali potrebe potrošača odnosno građana su minimum 1.300 KM mjesečno – zavisi od lokaliteta stanovanja, broja članova porodice i starosne dobi – kazala je Šešlija i odgovorila na pitanje koliki bi realan iznos minimalca u Srpskoj bio.
– Odgovor na ovo pitanje zahtjeva temeljno istraživanja ali i dosta izmjena (reformskih) zakonodavnog okvira kojim se reguliše ekonomski rast jedne zemlje. Minimalac treba da omogući potrošaču da se ne nalazi na ivisi siromaštva i da može da obezbjedi osnovne potrebe za svoje domaćinstvo – kazuje Snežana i objašnjava:
– Ako potrošačku korpu posmatramo kao prosječnu potrebu jedne porodice onda bi minimalac trebalo da bude u neto iznosu između 1.000 – 1.500 KM . Prema našim saznanjima koji nisu i ne zadovoljavaju ekonomski profil odnosno stav profesionalaca minimalac bi trebalo da bude oko 1.300 KM kako bi se platile osnovne potrebe (komunalni i drugi troškovi i hrana…) – kazuje predsjednica dobojskog udrženja.
Pričajući o tome da li u Srpskoj ima prostora za povećanje minimalne plate Snežana ističe da
na svim radnim sastancima koje organizuju i razgovaraju o standardu građana, koriste i razmjenu mišljenja sa trgovcima postoji li prostor za povećanje.
– Veoma mali broj proizvodnih firmi ima povećanu proizvodnju, prevelika je konkurencija , naravno i nelojalna, zakonodavni okvir ne štiti ni poslodavce odnosno proizvođače i postoji bojazan da će se i novim usklađivanjem povećati broj nezaposlenih jer poslodavci ovaj problem rješavaju na način da planirane plate raspoređuju na manji broj zaposlenih – govori Šešlija i dodaje:
– Naravno ovo je mišljenje iz ugla zaštite potrošača, ali mislim da su neophodne mnogo dublje reforme , počev od socijalne karte , zaštite domaćih proizvoda koji treba da budu jeftiniji od uvoznih i slično – poručila je Snežana.