“Optimalna količina sna je, čini se, čvrstih sedam sati. Za svaki sat manje postoje štetne zdravstvene posljedice, ali postoje i za svaki sat više”, rekla je dr. Lynn Caldwell s odjeljenja neuropsihologije Američkog mornaričkog istraživačkog centra, koja je sažela rezultate brojnih istraživanja na tu temu.

 

Štetne posljedice po zdravlje, rekla je, uključuju mnoge bolesti životnog stila poput dijabetesa, gojaznosti i srčanih problema. Prekomjerno spavanje, u kombinaciji sa slabom fizičkom aktivnošću, povezano je i s povećanim mortalitetom.

 

Važno je napomenuti da su svi podaci prikupljeni ovim istraživanjima opservacijski, što znači da su dobijeni posmatranjem ljudi s različitim obrascima spavanja i uspoređivanjem njihovih zdravstvenih posljedica. Istraživanjima se nije eksperimentalno produžavao san, što znači da eksperimentalnih podataka koji bi koji povezali prekomjerno spavanje s povećanim mortalitetom zapravo nema.

 

Gdje je onda veza između prekomjernog sna i slabog zdravlja s obzirom na to da opservacijski podaci ukazuju na to?

 

“Problem s interpretacijom teze da je ‘predug san loš’ leži u tome da ne znamo zbog čega oni koji prekomjerno spavaju imaju loše ishode. Možda spavaju predugo zato što imaju neki medicinski problem koji traži duži san”, izjavio je dr. Jamie Zietzer, stručnjak univerziteta Stanford.

 

Većina se ljekara slaže da bi moglo biti drugih faktora koji povezuju predug san s negativnim ishodima, ali nije jasno koji su to faktori. “Najvjerovatnije je objašnjenje da postoji neko stanje bolesti koje dovodi do prekomjernog spavanja, a ne obrnuto. Ali bez dokaza dobijenih eksperimentima, to je pomalo pitanje kokoši i jajeta”, tvrdi dr. William Killgore sa Univerziteta Arizona.

 

Dobro je to što predug san najvjerovatnije sam po sebi nije štetan. Stručnjak za probleme spavanja dr. James Ware s medicinskog fakulteta Eastern Virginia tvrdi da je nemoguće ‘predozirati’ se spavanjem.

 

“Osoba će umjesto toga ležati budna u krevetu i vjerovatno joj neće biti neudobno ili će se jednostavno ustati”.

 

Svakoj osobi treba drugačija količina sna da bi normalno funkcionirala.

 

“Većini odraslih preporučujemo sedam do osam sati sna, no sposobnost da pojedinac ostane koncentrisan i funkcionalan cijeli dan, posebno nakon obroka, dobar je indikator dužine spavanja”, rekla je dr. Vivien Abad, stručnjak sa Stanforda.

 

I konačno, promjene u obrascu spavanja mogu vam pomoći da otkrijete potencijalne promjene vašega zdravlja. “Ako vam treba puno više od sedam sati sna za učinkovito funkcionisanje ili ako vam se količina sna dramatično povećala, možda biste to trebali reći svojemu ljekaru. Više sna vam samo po sebi neće naštetiti, ali možda to ukazuje na neki drugi problem”, pojasnio je dr. Killgore.