Poznato je da virusi evoluiraju i stalno mutiraju zbog čega nastaju nove varijante. Čak i imunološki odgovor može podstaći promjene i motivisati virus na prilagodbu. Većina novonastalih varijanti koronavirusa neće imati značajan učinak na virus. No, zabrinutost izazivaju one varijante koje se brže šire ili bježe antitijelima.

 

U poređenju s drugim RNA virusima, koronavirusi imaju niže stope mutacije. Ipak, postoje dokazi o genetskoj virusnoj raznolikosti kod pacijenata zaraženih SARS-CoV-2.

 

Pojava višestrukih varijanti virusa kod jedne osobe može biti rezultat istovremene zaraze različitim varijantama virusa ili rezultat generisanja ili stvaranje mutacija u pacijentu nakon prvobitne zaraze virusom.

 

Kod dva brazilska pacijenta bila je riječ o koinfekciji, odnosno pacijenti su istovremeno bili zaraženi s dvije različite varijante virusa. To je izazvalo zabrinutost među naučnicima jer se čini da virus SARS-CoV-2 može jako brzo mutirati. To se događa jer koronavirusi mogu pretrpjeti velike promjene u svom genetskom slijedu postupkom koji se naziva rekombinacija.

 

Kada dva virusa zaraze istu stanicu, mogu međusobno zamijeniti velike dijelove svojih genoma i stvoriti potpuno nove sekvence. Ovaj fenomen otprije je poznat kod RNA virusa.

 

Dokazi o rekombinaciji pronađeni su i u laboratoriju i kod pacijenta zaraženog SARS-CoV-2, što upućuje na to da bi to moglo podstaći stvaranje novih varijanti virusa, piše The Conversation.

 

Prema dosadašnjim nalazima, čini se da zaraza s dvije varijante istovremeno ne uzrokuje težu bolest. Treba napomenuti da je do sada zabilježen vrlo mali broj slučajeva koinfekcije. No, naučnici pažljivo prate mutacije virusa kako bi ih bolje razumjeli te kako bi znali kako nove varijante djeluju na učinkovitost vakcinacije.