U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nezvanično saznajemo da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan "uskoro" i da ima dovoljno vremena za izbor.

 

Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

 

Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

 

"Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK-u, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija", rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

 

On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK izabere "nestranačke" ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

 

U slučaju da CIK kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

 

"Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima", rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

 

On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

 

Ipak, "visoka" naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

 

CIK je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

 

Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

 

Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u Bosni i Hercegovini, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje, ta nadležnost data je Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

 

Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.