No taj koncept stvaranja imuniteta krda ima ograničenja i sadrži velika očekivanja od toga što bi sve vakcinisanje moglo spriječiti. Neki stručnjaci smatraju da su takva očekivanja upitna.

Kao prvo otkrivanje svega što je potrebno za postizanje imuniteta krda uz pomoć vakcinisanja protiv bolesti covid-19 uključuje niz faktora od kojih je nekoliko nepoznato.

Koja je brzina širenja virusa koji izaziva Covid-19? Hoće li prva vakcina uspjeti zaustaviti prenos virusa ili tek spriječiti da se ljudi razbole? Koliko će ljudi u populaciji prihvatiti vakcinisanje? Hoće li vakcina pružiti svima isti nivo zaštite?

"Imunitet krda ponekad se pogrešno shvata kao pojedinačna zaštita", kaže Josep Jansa, stručnjak za pripremu i odgovor na hitna zdravstvena stanja u štokholmskom Evropskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC).

"Nije dobro misliti da sam lično  zaštićen zbog postojanja imuniteta krda. Imunitet krda odnosi se na zaštitu zajednice, a ne na to da je pojedinac zaštićen".

ECDC u svojim modelima kao prag imuniteta krda koristi 67 posto stanovništva, a njemačka kancelarka Angela Merkel ovog je mjeseca rekla da bi se mjere ograničenja u Njemačkoj mogle ukinuti ako se imunitet razvije kod 60 do 70 posto stanovništva, bilo vakcinisanjem, bilo zarazom.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije takođe kažu da je pokrivenost 65 do 70 posto stanovništva vakcinisanjem način da se postigne imunitet populacije.

"Ideja imuniteta krda je zaštititi ranjive", kaže Eleanor Riley, profesorka imunologije i zaraznih bolesti na univerzitetu Edinburgh.

"A ideja iza toga je da ako na primjer vakcinišete 98 posto stanovništva tada će biti tako malo virusa u zajednici da će preostalih dva posto stanovnika biti zaštićeno. To je smisao."

Stopa reprodukcije je ključna

Ključno u javnozdravstvenim proračunima u pogledu tog koncepta za bolest Covid-19 je stopa reprodukcije virusa koji izaziva bolest ili vrijednost R. To je mjera koja označava koliko prosječno zaražena osoba zarazi drugih osoba u uslovima bez ikakvih ograničenja.

Uz pretpostaku da je vakcina potpuno učinkovito postotni prag za imunitet krda za zarazne bolesti računa se tako da se 1 dijeli s vrijednošću R, oduzimanjem rezultata od 1 i potom množenjem sa 100.

Na primjer, imunitet krda za vrlo zarazne ospice uz procijenjenu vrijednost R od 12 ili više, funkcionirsaće samo ako kod 92 posto ili više pripadnika zajednice postoji imunitet. Za sezonsku gripu čiji je R 1.3, prag bi bio samo 23 posto imunih članova zajednice.

"Problem je što sada još ne znamo tačno koliko se brzo širi virus bez ikakvih mjera opreza i uz normalna putovanja i društvene aktivnosti kakve smo imali prije godinu dana", kaže Winfried Pickl, profesor imunologije s bečkog medicinskog fakulteta.

S obzirom na to da se život u mnogim zemljama odvija uz niz mjera ograničenja pretpostavka je da bi R vrijednost kod bolesti Covid-19 mogla biti "bliže 4 nego 2", kaže on, jer je i uz polovične mjere ili čak i potpuno zatvaranje ta vrijednost oko 1,5.

U dodatku na to sve što je manje od stopostotne učinkovitosti vakcine, primjerice 90 posto, kao što to pokazuju istraživanja u slučaju vakcine Pfizer-BioNTech i Moderna, zahtijevalo bi odgovarajući porast postotka osoba obuhvaćenih vakcinisanjem da bi se postigao imunitet krda.

Amesh Adalja, stručnjak iz centra za zdravstvenu sigurnost univerziteta Johns Hopkins kaže da je dobar cilj u pogledu imuniteta u SAD-u obuhvaćenost više od 70 posto stanovnika no dodaje da bi taj broj mogao rasti ako se ispostavi da su vakcine manje učinkovite.

Zaustavljanje prenosa u 'krdu'

Stručnjaci kažu da je drugi važan faktor može li vakcina protiv bolesti Covid-19, koje odaberu vlasti, zaustaviti transmisiju virusa.

Dosadašnji dokazi sugerišu da će prva vakcina protiv Covida-19 u najmanju ruku spriječiti da vakcinisana osoba oboli, no ne može se isključiti mogućnost da će ta osoba dobiti virus SARS-CoV-2 virus i prenijeti ga neprimjećeno na druge osobe.

"Dok zaštita protiv bolesti ima vrijednost za vakcinisanu osobu ona neće spriječiti cirkulaciju virusa i rizik od obolijevanja za nevakcinisane osobe", kaže Penny Ward, profesorica na farmaceutskoj medicini na King’s College London.

Bodo Plachter, profesor i zamjenik direktora Instituta za virologiju kliničke bolnice njemačkog univerziteta Mainz kaže da je posebno teško posve blokirati respiratorne infekcije vakcinama iako će vakcine  obaviti dio posla u smanjivanju virusa koji se prenosi unutar stanovništva.

"Vrlo je moguće da će vakcinisanje osobe širiti manje virusa", kaže on i dodaje: "Bilo bi pogrešno smatrati da vakcinisanje samo po sebi može zaustaviti pandemiju".

Fokus na zaštitu ranjivih?

Riley sa univerziteta Edinburgh kaže kako to sugeriše da je za sada ideja da se postigne imunitet krda vakcinisanjem besplodna.

Bolji pristup, po njoj, bio bio "okrenuti imunitet krda naglavačke" i prvim vakcinama zaštititi one najranjivije ne brinući u početku o otpornijim članovima krda koji mogu relativno dobro živjeti s virusom.

"Zaboravimo na zaštitu masa radi zaštite ranjivih", kaže ona. "Idemo direktno zaštititi ranjive".