U određenim fazama akreditacije je još 18 visokoškolskih ustanova, a Halilović apeluje na one koje se nisu uključile u ovaj proces, da to urade, ukoliko su ispunile neophodne uslove.

Halilović je, uoči okruglog stola o unapređenju procesa akreditacije visokoškolskih ustanova u BiH, upozorio i da minimalna izdvajanja za naučnoistraživački rad u BiH koče razvoj visokog obrazovanja u BiH, navodeći da se obrazovanje mora posmatrati ne kao nadgradnja, već kao osnova svih drugih procesa u društvu.

"Ne možemo biti zadovoljni stanjem u visokom obrazovanju u BiH i svi odgovorni moraju učiniti mnogo više da se situacija unaprijedi. Obrazovanje je osnovno uporište savremenog društva, društva znanja. Nažalost, vrlo su male investicije u naučnoistraživački rad, bez kojeg nema ni visokog obrazovanja", upozorio je Halilović ističući da je po izdvajanjima u tu oblasti, BiH na začelju u Evropi.

Ukazao je da su siromašne nacije i narodi koji nemaju dobo obrazovanje, a ne oni koji nemaju prirodno bogatstvo.

"BiH, na sreću, ima i jedno i drugo i tom kombinacijom te znanjem kao osnovnim razvojnim resursom može doprinijeti napretku društva", ukazao je.

Direktor Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske Miroslav Bobrek je dodao da nedostaje kadra na visokoškolskim ustanovama, a da je sam postupak izbora profesora i nastavnika „dosta nepouzdan“.

"Ima slučajeva da su ti izbori urađeni i suprotno zakonskim odredbama i moramo da unaprijedimo stanje u toj oblasti", rekao je Bobrek.

U tom bh.entitetu od 22 licencirane visokoškolske ustanove, akreditovano je njih 12, a za dvije je taj proces u toku.

Bobrek kaže da se procjenjuje da na akreditovanim visokoškolskim ustanovama u RS-u studira oko 90 posto akademaca.

I ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanske županije Katica Čerkez je potvrdila da su sva četiri sveučilišta u toj županiji dobila akreditacije.

"Očekujem napredak u ovoj oblasti. Iako javnost nije baš zadovoljna stajem u visokom obrazovanju u BiH, nadam se da ćemo zajedničkim dogovorom usaglasiti različita stajališta i krenuti evropskim putem", dodala je Čerkez.

Smatra i da je neophodno usvojiti strategije obrazovanja i ujednačiti zakon i kriterije za razvoj te oblasti, uz dodatno izdvajanje sredstava za unapređenje obrazovanja.

Osim pregleda dosadašnjeg procesa akreditacije visokoškolskih ustanova u BiH, na skupu u Banjoj Luci bit će riječi i o preporukama za poboljšanje procesa s aspekta usuglašenosti odredbi o postupku akreditacije sa zahtjevima evropskih standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja (2015.).

U radu okruglog stola učestvuju predstavnici ministarstava obrazovanja svih nivoa vlasti, Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS-a, Ministarstva civilnih poslova BiH i Centra za priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja.