BiH
06.05.2022.
10:00
Mjesečno iz BiH ode 1.680 radnika
Izvor: Glas Srpske
1
Podijeli
Ni dešavanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Evrope nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje u pronalasku posla domaćim radnicima u Sloveniji i Njemačkoj, evidentno je da kriza u svijetu nije zaustavila odlazak domaće radne snage u te zemlje već, naprotiv, dobija na snazi.
- U Sloveniju je do kraja marta ove godine otišlo 4.886 radnika, što je za 1.805 više nego u istom periodu lani - kazali su “Glasu” u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Kada je riječ o Njemačkoj, Agencija ima podatke zaključno sa krajem aprila, a prema tim brojkama u tu zemlju otišla su da rade 162 medicinara, što je 19 više u odnosu na isti period godinu ranije.
To znači da je za prvi kvartal ove godine zemlju napustilo 5.048 radnika i otišlo na posao u dvije zemlje, što je 1.682 lica u prosjeku mjesečno. Ti podaci su još i poražavajući, jer je veliki broj radnika samostalno sebi pronalazio posao i odlazio u inostranstvo.
Ekonomisti ističu da ni određeni rast plata ne usporava odlazak domaće radne snage.
- To po svemu sudeći ubrzava imigracije. I tako će biti dok plata ne dosegne 70 odsto kupovne moći u zemlji u koju ljudi idu. Srpska je sada, odnosno plata kod nas je na nekih 45 odsto kupovne moći plate u Njemačkoj. To znači da smo taman na toj granici da ljudi odavde masovno odlaze - rekao je “Glasu” ekonomista Marko Đogo.
Pojašnjava i da fond rada u Srpskoj nije do kraja iscrpljen.
- To je vrlo nesrećna situacija za ekonomiju, ako se smanjuje dugoročna stopa agregatne ponude. Odnosno, mi nikada nećemo postići ono što smo mogli prije dvije godine ako se ovi trendovi ne zaustave - naveo je Đogo.
Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravdu da će oko 2025. godine domaće tržište radne snage u potpunosti da presuši, te da više neće imati ko da ode.
- Od 2013. godine kod nas je počeo masovni odlazak radne snage. I on svake godine dobija na snazi. Samo u Njemačku godišnje ode od 20.000 do 25.000 ljudi - naveo je Đogo.
Isto mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji navodi da je u pandemiji virusa korona odlazak domaće radne snage bio smanjen zbog ograničenih kretanja.
- Sa jenjavanjem pandemije i uspostavljanjem normalnijih tokova došlo je do tražnje za radnicima. Moramo više računa voditi o radnoj snazi, a ne o radnim mjestima. Društvo kao cjelina mora da se mijenja. Te promjene bi usporile te procese - naveo je Ljuboja i dodao da će se odlazak radnika nastaviti, ali da nadležni moraju raditi da zaustave te procese i da mijenjaju odnos prema radniku.
“Lako se uklapamo”
Aleksandar Ljuboja je rekao da velike ekonomije vape za radnicima, a na domaćem tržištu još postoji kvalitetna radna snaga, kako po obrazovnoj strukturi, tako i intelektualnim sposobnostima i kulturološkim osobinama.
- Lako se uklapamo u zapadne ekonomske, društvene i kulturološke sisteme, za razliku od radnika koji dolaze sa Bliskog istoka - naveo je Ljuboja.
- U Sloveniju je do kraja marta ove godine otišlo 4.886 radnika, što je za 1.805 više nego u istom periodu lani - kazali su “Glasu” u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Kada je riječ o Njemačkoj, Agencija ima podatke zaključno sa krajem aprila, a prema tim brojkama u tu zemlju otišla su da rade 162 medicinara, što je 19 više u odnosu na isti period godinu ranije.
To znači da je za prvi kvartal ove godine zemlju napustilo 5.048 radnika i otišlo na posao u dvije zemlje, što je 1.682 lica u prosjeku mjesečno. Ti podaci su još i poražavajući, jer je veliki broj radnika samostalno sebi pronalazio posao i odlazio u inostranstvo.
Ekonomisti ističu da ni određeni rast plata ne usporava odlazak domaće radne snage.
- To po svemu sudeći ubrzava imigracije. I tako će biti dok plata ne dosegne 70 odsto kupovne moći u zemlji u koju ljudi idu. Srpska je sada, odnosno plata kod nas je na nekih 45 odsto kupovne moći plate u Njemačkoj. To znači da smo taman na toj granici da ljudi odavde masovno odlaze - rekao je “Glasu” ekonomista Marko Đogo.
Pojašnjava i da fond rada u Srpskoj nije do kraja iscrpljen.
- To je vrlo nesrećna situacija za ekonomiju, ako se smanjuje dugoročna stopa agregatne ponude. Odnosno, mi nikada nećemo postići ono što smo mogli prije dvije godine ako se ovi trendovi ne zaustave - naveo je Đogo.
Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravdu da će oko 2025. godine domaće tržište radne snage u potpunosti da presuši, te da više neće imati ko da ode.
- Od 2013. godine kod nas je počeo masovni odlazak radne snage. I on svake godine dobija na snazi. Samo u Njemačku godišnje ode od 20.000 do 25.000 ljudi - naveo je Đogo.
Isto mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji navodi da je u pandemiji virusa korona odlazak domaće radne snage bio smanjen zbog ograničenih kretanja.
- Sa jenjavanjem pandemije i uspostavljanjem normalnijih tokova došlo je do tražnje za radnicima. Moramo više računa voditi o radnoj snazi, a ne o radnim mjestima. Društvo kao cjelina mora da se mijenja. Te promjene bi usporile te procese - naveo je Ljuboja i dodao da će se odlazak radnika nastaviti, ali da nadležni moraju raditi da zaustave te procese i da mijenjaju odnos prema radniku.
“Lako se uklapamo”
Aleksandar Ljuboja je rekao da velike ekonomije vape za radnicima, a na domaćem tržištu još postoji kvalitetna radna snaga, kako po obrazovnoj strukturi, tako i intelektualnim sposobnostima i kulturološkim osobinama.
- Lako se uklapamo u zapadne ekonomske, društvene i kulturološke sisteme, za razliku od radnika koji dolaze sa Bliskog istoka - naveo je Ljuboja.