Za nabavku ribarskih čizama, kombinezona i ronilačke opreme za Civilnu zaštitu iz gradskog budžeta predviđeno je 25.000 KM, a za izradu i realizaciju godišnjeg plana i programa obučavanja Štaba za vanredne situacije, jedinica civilne zaštite i povjerenika zaštite i spasavanja 6.500 KM. 

Među predloženim mjerama, koje će Skupština grada razmotriti 23. jula, navedeno je i kadrovsko jačanje Odsjeka za civilnu zaštitu prijemom jednog izvršioca na poslovima organizacije i planiranja, te nabavka terenskog vozila za Civilnu zaštitu. 

Potrebno je i formacijsko jačanje specijalizovanih jedinica Civilne zaštite za zaštitu od poplava i nesreća na vodi u mjesnim zajednicama. Nova ovakva jedinica trebalo bi da bude formirana u naselju Ostojićevo, a vod opšte namjene pri Gradskoj upravi. 

Među mjerama za jačanje sistema zaštite i spasavanja građana navedeni su i veliki vodoprivredni projekti, kao što je izrada idejnog i glavnog projekta za uređenje donjeg toka rijeke Janje od ušća u rijeku Drinu, uzvodno na dionici od osam kilometara, koji će se finansirati iz budžeta grada. 

Osim toga, Javna ustanova "Vode Srpske" do kraja godine treba da sanira glavni obodni kanal – zapad izgradnjom potpornih zidova, nasip rijeke Save uz crpnu stanicu "Topolovac", da obavi radove na gravitacionom ispustu "Begov put" i nadvisi savski nasip na Rači dužinom od 3,5 kilometra, što su projekti koje finansira Vlada Republike Srpske iz kredita Evropske investicione banke. 

U ovoj godini predviđena je i zajednička obuka Teritorijalne vatrogasne jedinice, jedinice Civilne zaštite za zaštitu i spašavanje od požara, kao i nabavka vatrogasnog vozila sa teleskopskom rukom, za šta je u gradskom budžetu i Vatrogasnoim savezu neophodno obezbijediti 680.000 KM. 

Gradski odbornici će razmotriti i dugoročne, kontinuirane mjere za opremanje jedinica za zaštitu od poplava u naredne tri godine, među kojima je nabavka prikolica za čamce, osam ronilačkih kompleta, 150 pari ribarskih čizama, 150 komada ribarskih kombinezona, pet vanbrodskih motora od 10 konjskih snaga i pet aluminijumskih čamaca. 

Jedna od mjera za jačanje sistema zaštite i spasavanja u gradu je i unapređivanje koordinacije i komunikacije prilikom izrade planova za djelovanje u elementarnim nepogodama i drugim nesrećama između Civilne zaštite, Doma zdravlja, Opšte bolnice, Zdravstveno sanitarne inspekcije, policije, Oružanih snaga BiH i medija. 

Dugoročno je neohodno da se obavlja održavanje postojećih kanala i drugih vodotoka u nadležnosti grada, da se zabrani izgradnja na zemljištu koje je podložno klizištu, te da se izrade projekti sanacije na postojećim klizištima i da se sanira klizište na lokaciji "Šubarića brdo" u Velikoj Obarskoj. 

Finanisranje ovih projekata, čija je realizacija predviđena do 2018. godine, planirano je iz budžeta grada i iz donatorskih sredstava. 

Veliki vodoprivredni radovi, koji bi trabalo da budu obavljeni 2016. godine na području Bijeljine, su i realizacija projekta "Aktivno upravljanje vodama na kanalu Dašnica", na lokalitetu spoja sa Majevičkim obodnim kanalom, koji realizuju "Vode Srpske" i gradska uprava, a finansira Vlada iz Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske. 

Među projektima za narednu godinu je i sanacija korita rijeke Lukavac na području mjesnih zajednica Magnojević, Vršani, Donja Bukovica i Novi, vrijednosti 300.000 KM, sanacija oštećenja obaloutvrde rijeke Drine na lokalitetu "Holandija" u Janji i nastavak izdizanja puta na lokalitetu "Orlovo polje" dužinom od tri kilometra, vrijednosti 1,4 miliona KM. 

Izgradnja lijevog drinskog nasipa po fazama navedena je kao cilj za naredne tri godine, koji novcem iz kredita Svjetske banke, treba da realizuju Vlada Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, "Vode Srpske" i Gradska uprava. 

Među ciljevima, koji su postavljeni do 2018. godine, jeste i izgradnja sistema za navodnjavanje i zaštitu od suša, koje će finsnsirati Vlada Republike Srpske i grad Bijeljina. 

Mjera i aktivnosti za unapređenje sistema zaštite i spasavanja proizilaze iz dokumenta "Procjena ugroženosti grada Bijeljina od elementarne nepogode i druge nesreće", koji je u martu usvojila Skupština grada. 

U dokumentu o procjeni rizika za grad se navodi da Bijeljina ima ukupno 133 kilometra vodotoka, od čega je Sava na sjevernom području dužinom od 34,2 kilometra i njena najveća pritoka Drina na istočnom području grada dužinom od 48 kilometara. 

Od poplava je potencijalno ugroženo 50.000 stanovnika koji žive uz vodotoke.