Izvršni direktor udruženja Nezavisni biro za razvoj iz Gradačca Enver Sarvan rekao je novinarima da je u poplavi "uništeno" 3.000 radnih mjesta u BiH, a ugroženo je 13.500 radnih mjesta. 

"Poplava je uništila 30 odsto poljoprivrednog roda i proizvođačima su ostali samo krediti i kamate", rekao je Sarvan. 

On kaže da se kroz brojne kontakte sa privrednicima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH sagledao niz mogućnosti da se pomogne u sanaciji šteta od poplava i bez direktnih novčanih ulaganja, kroz izmjene nekih propisa ili davanje olakšica u poslovanju. 

Slobodanka Marjanović iz Bijeljine koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kritikovala je nedostatak komunikacije između privrednika i njihovih predstavnika u poslovnim udruženjima, Privrednoj komori, sve do Vlade i Narodne skupštine. 

"Poplavljenim firmama ostale su sve obaveze i porezi, ničega nismo oslobođeni ni favorizovani, uredno plaćamo i po 10 KM takse za svaku jednokratnu potvrdu, a to su bar neki mali pomaci koji su mogli biti napravljeni prema nama koji, uprkos šteti, istrajavamo, radimo i punimo budžete porezom", istakla je Marjanovićeva. 

Na sastanku predstavnika nevladinog sektora i privrednika u Bijeljini zaključeno je da je važno usmjeriti javni novac sa svih nivoa i u preventivu od katastrofa, jer svaka uložena marka u preventivu sprečava nastanak osam maraka štete. 

Predstavnici gradske uprave su istakli da je tokom majskih poplava prošle godine oštećeno više od 500 privrednika u Bijeljini, a procijenjena šteta od 40 miliona KM samo u privredi ravna je godišnjem budžetu ove lokalne zajednice. 

Projekat za efikasniju podjelu pomoći za sanaciju štete od poplava dio je programa nevladinog sektora "Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta", koji se finansira iz sredstava USAID i Ambasade Velike Britanije u BiH za petogodišnji program održivosti civilnog društva.