Puno je netačnosti u izjavama predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, tvrdi predsjednik republičke Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović.
Mitrović je rekao Srni da se istorijski ne može upoređivati Drugi svjetski rat i posljednji građanski rat, kao i da bi bilo efektnije da Izetbegović, koji je izjavio da će odati počast sarajevskim Srbima ubijenim na Kazanima, podrži formiranje komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu.
"U tom smislu mi bismo shvatili da Izetbegović želi da pomogne u utvrđivanju zločina nad Srbima u Sarajevu... Prema našoj skromnoj procjeni, u Sarajevu je na različite načine nastradalo blizu 10.000 Srba", kaže Mitrović.
On je istakao da je na Kazanima stradalo najmanje 300 ljudi, ali da je problem što većina nije pronađena na tom mjestu, te je to sada prazna jama, duboka nekoliko desetina metara.
Mitrović je naveo da su tu ljudi ubijani i zakopavani nakon što su uhapšeni i odvođeni iz kuća, a da su posmrtni ostaci ubijenih izmješteni 2001-2002. godine kao što je to učinjeno i u Buća Potoku, na Alipašinom Polju i mnogim drugim mjestima po Sarajevu.
Prema njegovim riječima, još u periodu 1996/98. godine izmiještali su grobnice zbog navodnih sanitarnih uslova, jer su ubijeni bili zakopavani po parkovima i neprimjerenim mjestima.
"Budući da su znali o kome je riječ, bilo bi u redu i da razmijene informacije sa tadašnjom komisijom Republike Srpske, ali oni su to sakrili", rekao je Mitrović.
On je naglasio da je Srbima u Sarajevu branjeno da napuste grad, a da u Banjaluci nikome nije branjeno, te da Sarajevo nije bilo u okruženju, već da je bila riječ o jednoj liniji fronta.
Mitrović smatra neprihvatljivim poređenje Banjaluke sa Blajburgom gdje su nastradali oni koji su na ovim prostorima vršili zločine i bježali su od procesuiranja.
"Neprihvatljivo je i da vjerski službenici daju takve konstatacije i da ih u tome podržavaju političari", dodao je Mitrović i podsjetio da je banjalučki biskup Franjo Komarica u propovijedi u ljeto 1995. godine, poslije hrvatskih akcija "Bljesak" i "Oluja", nagovarao Hrvate da napuste Banjaluku i idu u Okučane, Knin...