Mišićeva je nakon današnjeg sastanka sindikalaca i poslodavaca, kome nisu prisustvovali predstavnici resornih ministarstava i Zavoda za zapošljavanje Srpske, iako su bili pozvani, istakla da je riječ o inicijativi koju je Savez sindikata podnio još polovinom februara prošle godine. 

Ona je rekla da za taj posao postoje razlozi kada radnik iz opravdanih razloga izgubi posao i vrati se na Zavod za zapošljavanje. 

"Razlozi za to postoje u objektivnim pokazateljima poslovanja Zavoda koji govore koliko je ta ustanova prikupila prihoda od doprinosa za nezaposlenost koji plaćaju svi legalno zaposleni u Srpskoj", poručila je Mišićeva. 

Ona je navela da je taj doprinos namijenjen za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti u trenutku kada se ukaže potreba za korištenje tih sredstava, te da se radi o parama koje su radnici zaradili kod poslodavaca, a poslodavci u njihovo ime je uplatili. 

Mišićeva je navela da je sindikat ranije tokom pregovora sa Vladom Srpske obećao da će prihvatiti Program ekonomskih reformi od 2017. do 2019. godina, ali da se pomenuti zakon izmjeni i povećaju naknade za radnike koji ostanu bez posla. 

"Tačno je da je u Programu uvršten naš zahtjev da se izvrši analiza kako bi došlo do povećanja naknada za vrijeme nezaposlenosti. To nije bilo dovoljno Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite da danas pošalje svog predstavnika da svi iznesemo argumente i dođemo do onoga što je nama i radnicima Srpske važno, a na kraju krajeva i samim poslodavcima", rekla je Mišićeva. 

Ona je rekla da je u FBiH najmanji iznos te naknade 350, a kod nas 250. 

"Dužina primanja te naknade je za više godina staža 24 mjeseca u FBiH, a u Srpskoj za iste godine 12 mjeseci", navela je Mišićeva. 

Predsjednik sindikata tekstila, kože i obuće Danko Ružičić, koji je i član Upravnog odbora zavoda za zapošljavanje Srpske rekao je da je zahtjev Saveza sindikata o izmjeni zakona opravdan i da postoje ekonomski elementi da se ostvari. 

On je u tom smislu rekao da prihodi Zavoda za zapošljavanje od doprinosa za nezaposlenost godinama rastu, ali i da se iz godine u godinu stalno smanjuje broj korisnika prava na naknadu tokom nezaposlenosti, koja je najmanja u regionu. 

"Da li će to biti naknada kao u FBiH ili viša, vidjećemo šta će računica pokazati. Do te računice ne možemo doći bez učešća Zavoda i Ministarstva finansija, iako smo mi iz Saveza sindikata predložili da zaštitna granica novčane naknade za ova lica bude najniža plata u Srpskoj", istakao je Ružičić u Domu sindikata i javno zatražio novi sastanak sa predstavnicima resornog ministarstva kako bi se došlo do rješenja. 

Potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske Saša Trivić rekao je da nema ništa protiv da u budućem periodu svi socijalni partneri razgovaraju o ovom zakonu, te da će Unija podržati sve što je u interesu radnika. 

On je rekao da za sljedeći sastanak treba napraviti analize i pripremiti egzaktne podatke, te da očekuju da se u budućem periodu zbog smanjenja tržišta radne snage smanji broj ljudi koji koriste pomenute naknade, kojih je trenutno oko 1.800.