Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a koji se ovih dana u formi nacrta nalazi u rukama poslanika Narodne skupštine RS, otvorio je žestoku raspravu između Unije sindikata radnika u zdravstvu i Ministarstva zdravlja i socijalne zašti
Dok u Sindikatu tvrde da je zakon štetan kako za radnike tako i za pacijente, u resornom ministarstvu to negiraju i sumnjaju u to da su ga predstavnici Sindikata uopšte i pročitali.
Koplja se lome oko člana zakona prema kojem ukupno trajanje radnog vremena sedmično, uključujući rad u dežurstvu i rad po osnovu pripravnosti, ne može biti duže od 48 sati.
"Ova odredba se može tumačiti samo tako da poslodavac može narediti radniku, i to pod prijetnjom otkazom, da je obavezan da radi 48 časova, iako važeći Zakon o radu predviđa rad do 40 časova sedmično i samo izuzetno, ali isključivo uz dobrovoljni pristanak radnika, taj rad se sedmično može produžiti najviše do deset časova", smatra Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine.
Kako kaže, ministar je na ovakav način pokušao da zdravstvenim radnicima uvede produženi obavezni rad na 48 časova, čime je povrijedio odredbe Zakona o radu i ustavna prava zdravstvenih radnika.
Dodaje kako je ministar do sada odbio sve pokušaje Unije sindikata radnika u zdravstvu da uspostavi razuman i korektan socijalni dijalog sa Unijom sindikata radnika u zdravstvu, iako mu je poznato da Unija okuplja više od 5.000 većinom zdravstvenih radnika.
"Unija sindikata radnika u zdravstvu Republike Srpske ima obavezu da zaštiti profesionalna, socijalno-ekonomska prava i dostojanstvo rada zdravstvenih radnika od svih neustavnih i nezakonitih ometanja bez obzira na to od koga dolazila takva ometanja", poručio je Femić.
Sa druge strane, iz resornog ministarstva kažu kako su, s obzirom na reakcije koje su iznijeli predstavnici Unije sindikata u posljednjih nekoliko dana, zaključili da navedeni dokument nisu ni pročitali.
"Niti jednim članom u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti se ne pominje niti traži da radna nedjelja zdravstvenih radnika treba da se produži na 48 sati, niti da ijedan radnik treba da radi besplatno. S obzirom na dosadašnju praksu, gdje su pojedini zdravstveni radnici radili i do 60 sati sedmično i imali više od jednog dana dežurstva, te zahtjev zdravstvenih ustanova da se ovaj dio zakonski uredi, uvedene su izmjene i dopune zakona koje se odnose na zaštitu prava radnika u zdravstvu", poručuju iz Ministarstva.
Dodaju kako će na osnovu ovih izmjena zdravstveni radnici biti zaštićeni od prekovremenog rada koji sada ne može da traje više od jednog dežurstva, tj. osam sati tokom jedne radne sedmice, što do sada nije bio slučaj.
"Unija sindikata radnika u zdravstvu je ovim pokazala ne samo neznanje u oblasti kojom bi trebalo da se primarno bavi, nego i da namjerno uznemiruje i obmanjuje javnost i narodne poslanike šireći neistine i dezinformacije", poručili su iz resornog ministarstva.