Donošenjem nove strategije u sektoru agrara za period 2016-20 godine, treba da se pokažu smjernice daljeg razvoja poljoprivrede u Republici Srpskoj.

Da li strategija koja je predložena, može sa jedne strane da obezbjedi sigurnost u ishrani stanovništva tj. dostupnost jeftinijoj hrani, a sa druge strane siguran dohadak velikom broj poljoprivrednika gdje poljorivreda prestavlja osnovnu dijelatnost od koje oni žive?

Kao osnovni ciljevi strategije se navode dva dominatna proizvoda psenica i mlijeko.

Takođe, cilj strategije da agrarni budžet u narednom periodu bude 6 % ukupnog budžeta Republike Srpske, kako bi sektor agrara bio što konkuretniji.

Postavlja se pitanje: koliko smo kokurentni sa ova dva strateška proizvoda (pšenici i mlijeku)? Da li će agrarni budžet za 2016. godinu iznositi 6% od ukupnog budžeta Republike Srpske, kada znamo da se i ovaj teško može isfinansirati?

Ako uzmemo da budžet Republike Srpske treba da bude preko 2 milijarde maraka za 2016. godinu, i pri tom da se odbiju sve kreditne obaveze, dobijamo da okvirno agrarni budzet bi treba da iznosi oko 94 miliona maraka.

Sad se logično nameće pitanje: Hoćemo imati agrarni budžet od 94 miliona ili ćemo se i dalje držati agrarni budžet od 60 miliona na godišnjem nivou?

Dva osnovna strateška proizvoda za koje je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske procjenila kao nosioce razvoja agrara do 2020. godine su pokazali kao veoma nekonkurentni i neprofitabilni.

Prije svega, nizak prinos po hektaru, smanjene površine, skupi repromaterijal, niske subvencije, loše uređeno tržište, slaba zaštita domaće proizvodnje glavni su problemi sa kojima se godinama suočavaju poljoprivredni proizvođači u Republici Srpskoj.

Zbog toga veliki broj poljoprivrednika pšenicu i sije samo da bi ispoštovali "plodosmjenu" tj. plodored.

Zbog toga se i postavlja pitanje: Zašto pšenicu uvrstiti u strateški proizvod?

Proizvodnja mlijeka i mljekarski sektor su takođe u velikim problemima i izloženi konkurenciji, kako zemalja u okruženju, tako i država Evropske Unije.

Problemi u mljekarstvu su cijena "ulaznih inputa" u ishrani krava, nizak nivo tehnološke opremljenosti farmi zbog nedostatka finansijskih sredstava, niske subvencije i kašnjenje u isplati subvencija, nedovoljna zaštita domaće proizvode su problemi za koje proizvođača mlijeka nema riješenje.

Umjesto da strategiju baziramo na sagledavanju relevatnih činjenica i profitabilnosti pojednih grana agrara, mi se držimo nekih planova koji su zaostali iz postsocijalističkog perioda.

Naš prijedlog je da se pozabavimo drugim granama poljoprivrede - profitabilnijim.V oćarstvo, plastenička proizvodnja povrća i druge, mogu osavremeniti poljoprivredu Republike Srpske i obezbjediti dohodovnu sigurnost velikom broju poljoprivrednika.

Ograničeni budžet od 60 miliona, samo koči poljoprivredu u daljem razvoj i činije ne konkuretnom. Pokušaj pravdanja Ministarstva poljoprivrede da je nedostatak finansijskih srestava osnova u ograničavanju za veća izdvaja u sektor agrara, APUS smatra izgovorom za nesposobnost Ministra i njegovih saradnika.

Asocijacija poljoprivrednih udruženje Semberije - Apus