InfoBijeljina: Prije dvije godine donesena je Strategija razvoja obrazovanja Republike Srpske do 2021. godine. Koji projekti su do sada realizovani  i šta su prioriteti u narednom periodu? 

Naš primarni strateški cilj je unapređenje kvaliteta vaspitno-obrazovnog sistema Republike Srpske kako bi se učenici osposobili za nastavak daljeg školovanja i sticanje kvalifikacija koje će im omogućiti uključivanje na tržište rada. U tom smislu, donesena su bolja zakonska rješenja u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, čija primjena već daje rezultate.

Pored razvoja nastavnih planova i programa i programa stručnog usavršavanja vaspitno-obrazovnih radnika, kvalitet nastave smo unaprijedili primjenom informacionih tehnologija u školama, u okviru programa „Dositej“.

Poseban akcenat je na važnosti povezivanja srednjeg stručnog obrazovanja i privrede i vodeći se time radili smo na kreiranju odgovorne upisne politike u srednjim školama. Povezali smo srednje škole sa poslodavcima i lokalnim zajednicama kako bi se školovao kadar koji je potreban i koji će doprinijeti razvoju zajednice. 

U oblasti visokog obrazovanja, moramo da stvorimo pretpostavke za održiv razvoj kvalitetnog visokog obrazovanja, koje je naučnoistraživački orijentisano i usklađeno s potrebama društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja Republike Srpske.
        
 

InfoBijeljina: Koje zakone ste do sada donijeli i kakve rezultate je donijelo njihovo sporovođenje kroz obrazovne institucije Republike Srpske?

Donesena je nova zakonska regulativa u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. U oblasti predškolstva uspjeli smo povećati obuhvat djece na 18,5 odsto što je značajan pomak, s obzirom da je 2012/13. godine taj procenat bio 13 odsto. Značajan je obuhvat djece programom pripreme za polazak u školu. Ove godine u program je bilo uključeno više od 45 odsto djece. 

U oblasti osnovnog obrazovanja, donesen je Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, koji značajno unapređuje ovu oblast.  Po prvi put su definisani ishodi osnovnog vaspitanja i obrazovanja koji opisuju šta učenik treba da zna, razumije i može obavljati na osnovu završenog procesa učenja u ovom nivou obrazovanja, definisanog kroz znanje, vještine i kompetencije. Škola sada intenzivnije prati interesovanje i sklonost učenika, odnosno podstiče profesionalnu orijentaciju učenika. Propisano je uvođenje male mature. 

Nedavno je stupio na snagu Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju koji nam je izuzetno važan zbog reformi u srednjem stručnom obrazovanju koje želimo u što većoj mjeri prilagoditi potrebama tržišta rada. Pred nama je reorganizacija Republičkog pedagoškog zavoda i Zavoda za obrazovanje odraslih.

Cilj nam je da dodatno osnažimo Republički pedagoški zavod kako bi već od naredne godine bio noseća karika u razvoju kvaliteta u obrazovanju. Planiramo takođe da Zavod za obrazovanje odraslih preraste u Zavod za stručno obrazovanje koji će biti spona između škola i privrede. 

 

InfoBijeljina: Kako izgleda dobra osnovna škola? Koliko predmeta, kojih, šta će se i kako ocjenjivati? 

Dobra osnovna škola je škola krojena po mjeri učenika. U kontinuitetu radimo na usavršavanju nastavnika a šansu vidim u većoj upotrebi informacionih tehnologija u nastavi. Mislim da je to oblast koju moramo dodatno osnaživati i razvijati. 

 

InfoBijeljina: Da li se unapređenjem srednjeg stručnog obrazovanja, na način  poboljšanja nastavnih planova i programa,  uspjelo odgovoriti potrebama tržišta rada?

U planu je razvijanje standarda zanimanja i kvalifikacija u sljedećim strukama - mašinstvo i obrada metala, šumarstvo i obrada drveta, poljoprivreda i prerada hrane, ugostiteljstvo i turizam i tekstilstvo i kožarstvo. S ciljem unapređenja kvaliteta srednjeg stručnog i tehničkog obrazovanja, kao i osiguranja stručne i sposobne radne snage prilagođene potrebama tržišta rada, Ministarstvo prosvjete i kulture redovno vrši evaluaciju nastavnih planova i programa čija analiza ukazuje na potrebe njihove modernizacije ili na uvođenje novih zanimanja. 

 

InfoBijeljina: Kakva je trenutna situacija u obrazovnom sistemu visokoškolskih ustanova u Republici Srpskoj i šta je učinjeno po pitanju kvaliteta studentskog standarda? 

Ministarstvu prosvjete i kulture je, prije svega, u interesu da unaprijedi kvalitet visokog obrazovanja, donese novi Zakon o visokom obrazovanju u skladu sa Strategijom razvoja obrazovanja, te unaprijedi uslove studiranja. 

Radi se sanacija prvog i drugog paviljona Studentskog centra „Nikola Tesla“ u Banjoj Luci, za šta je obezbijeđeno 2,8 miliona maraka. Vlada Republike Srpske u proteklom periodu uložila je oko 30 miliona maraka u izgradnju i opremanje tri nova studentska doma i to u Banjoj Luci, Foči i Palama i na taj način obezbijedila moderan smještaj za oko 1.200 studenata.  

Sufinansiramo ishranu i smještaj studenata i ove godine za tu namjenu predviđeno je 4,8 miliona maraka.  Dodijeljeno je hiljadu stipendija studentima prvog, drugog i trećeg ciklusa studija u Republici Srpskoj, za šta je obezbijeđeno oko dva miliona maraka. Deficitarni studijski programi su matematika i fizika a ove godine predviđeno je 432.000 maraka za ovu namjenu. Za projekte studentskih organizacija u 2018. godini Ministarstvo je planiralo 200 hiljada maraka a za međunarodnu razmjenu studenata i akademskog osoblja 110 hiljada maraka.

InfoBijeljina: Kada je riječ o oblasti kulture, izradili ste Strategiju razvoja kultura 2017-2022, veoma važan dokument za unapređenje ove oblasti u Republici Srpskoj. Šta je do sada realizovano  u okviru ovog značajnog projekta?

Prije svega, ove godine smo uradili Zakon o kulturi. Zakonom o kulturi se uređuju oblasti koje nisu uređene drugim posebnim zakonima, a fokus je stavljen na nezavisnu scenu, što znači da ćemo imati jasan i precizan okvir unutar kojeg ćemo moći urediti ovaj sektor kulture. 

U okviru našeg godišnjeg konkursa smo intenzivirali sufinansiranje projekata produkcije, uveli smo konkurs za kulturno nasljeđe, te uveli godišnji otkup knjiga koji se do sada dešava neredovno. 

Započeli smo proces digitalizacije (u saradnji sa Srbijom), proces decentralizacije programa i projekata u kulturi, formirali radnu grupu za izradu projekata za Kreativnu Evropu, ojačali međunarodnu prisutnost i internacionalizaciju (Rusija, Francuska, Kina). Stećci su, kao što znate upisani na Listu  svjetske baštine, iz Republike Srpske ukupno njih 9, a u pripremi su i prijedlozi za Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, što je takođe bio jedan od ciljeva. 

 

Info Bijeljina: Kako se odvija realizacija projekta „Povećanje energetske efikasnosti u javnom sektoru“ i koliko škola u RS je do sada uključeno u ovaj projekat?

Obnovljen je 21 obrazovni objekat u okviru projekta „Energetska efikasnost u BiH“, čija je vrijednost 12,8 miliona KM za Republiku Srpsku.

Vlada Republike Srpske donijela je prošle godine odluku o prioritetnim ulaganjima u nekoliko obrazovnih ustanova iz programa javnih investicija u ukupnom iznosu od 1,3 miliona maraka. Iz tih sredstava je finansiran završetak izgradnje objekta područnog odjeljenja u Ledincima Osnovne škole „Vuk Karadžić“ Bijeljina, kao i obnova objekata OŠ „Miloš Crnjanski“ Potočani kod Prnjavora, Srednjoškolskog centra „Milutin Milanković“ u Milićima, Srednjoškolskog centra Foča i Srednjoškolskog centra „Nikola Tesla“ u Brodu.U ovoj godini planirana je dogradnja OŠ „Branko Radičević“ u Banjoj Luci i OŠ „Petar Petrović NJegoš“ u Istočnoj Ilidži.

 

InfoBijeljina: U Republici Srpskoj u školsku 2017/2018. godinu prvi put je upisano manje od 10.000 prvačića. Raspolažete li podacima o upisu za narednu školsku godinu? Koje mjere bi po Vašem mišljenju doprinijele poboljšanju pronatalitetne politike?

Prema podacima dobijenim od osnovnih škola, u školsku 2018/2019. godinu u aprilu i maju upisano je 9.600 učenika. Ministarstvo za učenike osnovnih škola prvog i drugog razreda od 2009. godine nabavlja besplatne udžbenike. 

Za program tromjesečne pripreme djece pred polazak u školu od početka projekta 2011. godine do danas izdvojeno je oko 1,9 miliona KM iz budžeta, a zajedno sa donatorskim sredstvima oko 2,2 miliona KM.

Godišnje se za prevoz učenika obezbjeđuje 4,5 miliona KM. Sve su to mjere kojima se nastoji olakšati školovanje učenika u Republici Srpskoj.

 

InfoBijeljina: Šta se  u narednom periodu planira u vezi stručnog osposobljavanja nastavnika?

Kroz različite oblike stručnog usavršavanja u prethodne četiri godine prošlo je oko 7.500 nastavnika, direktora i stručnih saradnika. Stručno usavršavanje će bit još bolje razrađeno na osnovu Pravilnika o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju direktora, nastavnika i stručnih saradnika.

 

InfoBijeljina: Šta je sa matematičkim odjeljenjem koje je bilo planirano u bijeljinskoj Gimnaziji, zašto nije odobreno?

JU Gimnazija „Filip Višnjić“, Bijeljina, u novembru 2017. godine podnijela je Ministarstvu inicijativu za formiranje oglednog matematičkog odjeljenja. Ministarstvo je od škole zatražilo da, u ostavljenom roku, dostavi elaborat koji sadrži nastavne planove i programe od prvog do četvrtog razreda, kao i mišljenje jedinice lokalne samouprave. Škola nije dostavila dopunu predmeta do kraja maja 2018. godine, do kada je bio rok, te se smatra da su odustali od navedene inicijative.
 

Intervju uradila: Snežana Milošević