Navedeno je to u Planu deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, čiji je autor Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

 

Dodaje se da, prema izvršenim procjenama u januaru 2021. godine, sumnjiva opasna površina u BiH iznosi 956,36 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,86 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH.

 

U ovom dokumentu dodaje se da je utvrđeno 189 minski sumnjivih površina (MSP) sa visokim nivoom rizika, 274 sa srednjim nivoom i 15 sa niskim nivoom rizika.

 

"Prikupljen je podatak o 264.011 domaćinstava u ugroženim zajednicama. Od tog broja 32.109 domaćinstava je izloženo direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163, od čega 92.817 dječaka, 87.990 djevojčica, 328.842 muškarca i 335.514 žena", navodi se u Planu deminiranja za ovu godinu.

 

Dodaje se da su direktno ugrožena 132.803 stanovnika (14.611 dječaka, 13.772 djevojčice, 49.073 muškarca i 55.347 žena).

 

Minska polja u BiH, kako se dodaje, karakteriše relativno mali broj mina. Ističe se da se vrlo često javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda.

 

"Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu", naglašava se u ovom planu.

 

U tom dokumentu se dodaje da će, prilikom sprovođenja Plana deminiranja, BHMAC djelovati ka ostvarenju osnovne vizije, a to je BiH bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.

 

Težište protivminskih akcija u BiH u 2021. godini će i dalje biti, napominje se, ugrožena zajednica i njene potrebe.

 

"Smanjenje rizika od mina i njihovog društvenoekonomskog uticaja rješavaće se kroz integralni pristup protivminskim akcijama u svim nivoima ugroženih zajednica i kroz novi koncept formiranjem minski sumnjivih površina, s ciljem da se eliminiše rizik ili svede na prihvatljiv nivo", navodi se u Planu deminiranja u BiH za 2021. godinu.

 

Iz BHMAC-a su za "Nezavisne novine" rekli da pandemija utiče na smanjeno odvijanje protivminskih aktivnosti, što se odražava i na ukupnu realizaciju godišnjih i strateških planova.

 

"Tokom prethodne godine urađeno je oko 50 odsto od planiranih zadataka deminiranja, ali su istovremeno, zbog povećanog odlaska ljudi u prirodu i kretanja u blizini sumnjivih područja, pojačane aktivnosti hitnog obilježavanja, gdje je postavljeno i obnovljeno oko 9.000 znakova koji upozoravaju na minsku opasnost", kaže Svjetlana Luledžija iz Odnosa s javnošću u BHMAC-u.

 

Kako dodaje, upravo zahvaljujući aktivnostima obilježavanja, kao i programu minske edukacije, broj nesreća je drastično smanjen u odnosu na prethodne godine, dok u zadnje dvije godine nije uopšte bilo civilnih žrtava.

 

S druge strane, Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, tvrdi da ne zna da je u zadnjih 10 godina plan, kada je riječ o deminiranju, ispunjen iznad 60 odsto.

 

"U BiH, osim državnih struktura, odnosno Oružanih snaga BiH i entitetskih civilnih zaštita te ovdašnjih predstavništava stranih nevladinih organizacija, niko više ne radi razminiranje. Domaće kompanije i nevladine organizacije su totalno uništene. Ostavljeno je oko 300 ljudi bez posla", kaže Kolenda za "Nezavisne novine".

 

On tvrdi da nije tačan podatak da nam je preostalo još 180.000 mina na terenu te dodaje da ih ne može biti više od 75.000. Prema njegovim riječima, u posljednjem dostupnom zvaničnom izvještaju, onom iz 2019, navedeno je da ih je 79.000.