"Član 5.12, stav 3 kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4 kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća", rekla je Novaković Bursaćeva za "Nezavisne novine" dodajući da ne zna na osnovu čega Centralna izborna komisija BiH planira uvođenje novih tehnologija. 

 

Takođe, u Izbornom zakonu BiH navodi se i da potpis birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati potpisu sa identifikacionog dokumenta koji se predočava članu biračkog odbora.  Naime, CIK je na posljednjoj sjednici usvojio Srednjoročni plan rada do 2024. godine, u kojem se navodi mogućnost uvođenja novih tehnologija i to upravo u dijelu gdje nije potrebna izmjena Izbornog zakona, a to je identifikacija birača putem otiska prsta i transmisija podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH. 

 

"Za nove tehnologije u smislu identifikacije birača i transmisiju podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema CIK-u nije potrebno mijenjati zakon, već samo određene pravilnike", rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za "Nezavisne novine". 

 

U slučaju da se obezbjedi novac, odnosno oko deset miliona KM, koliko je procjena, za svako biračko mjesto biće potrebno obezbijediti laptop ili tablet, a identifikacija bi se u saradnji s Agencijom za identifikaciona dokumenta, evidenciju u razmjenu podataka (IDDEEA) vršila otiskom prsta. 

 

"Podaci o broju glasova putem SDH mreže ili na neki drugi način slali bi se u opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Središnjem izbornom povjerenstvu. Na taj način znatno brže bismo imali rezultate", rekao je Bakalar.  On kaže da se trenutno sa IDDEEA radi projektni zadatak koji treba da pokaže šta tačno od opreme treba i koji uslovi treba da budu ispunjeni za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, istovremeno naglašavajući da, ukoliko se novac ne obezbijedi, od toga neće biti ništa. 

 

Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko vlast ne obezbijedi oko desetak miliona KM za ovaj proces, što je malo vjerovatno, nije isključena mogućnost da međunarodna zajednica obezbijedi taj novac ili barem jedan dio, kako bi se već 2022. godine na pojedinim biračkim mjestima izbori održali uz korištenje novih tehnologija. 

 

I Branislav Borenović, lider PDP-a i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da je moguće bez izmjene Izbornog zakona BiH uvesti nove tehnologije, ali da je to malo vjerovatno. 

 

"Vlast, posebno sada, neće obezbijediti taj novac koji je potreban, jer im ne odgovaraju nove tehnologije i pošteni izbori. To uopšte nije veliki novac ako će uvođenje novih tehnologija dovesti do pravednijih izbora, ali nema šanse da vlast na to pristane", rekao je Borenović za "Nezavisne novine". 

 

Osim deset miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, CIK je još ranije, svojim budžetskim zahtjevom za narednu godinu, od Savjeta ministara BiH tražio i dodatna sredstva za povećanje naknada članovima biračkih odbora, jer smatraju da postojeće naknade nisu dovoljne i da je sve manje ljudi koji žele da rade taj posao. 

 

Ipak, veliko je pitanje da li će budžet za 2022. godinu uopšte biti usvojen s obzirom na to da nije ni onaj za 2021. godinu, i u Bosni i Hercegovini sve više se postavlja pitanje da li će izbora uopšte biti. U slučaju neusvajanja budžeta, novca za izbore nema, što je bio slučaj sa lokalnim izborima 2020. godine, koji su na kraju, upravo zbog nepostojanja budžeta i nedostatka novca, pomjereni za više od mjesec dana.