S vlasnicima su prethodno sklopljeni ugovori za one nekretnine gdje nisu sporni imovinsko-pravni odnosi, dok će se parcele koje nisu usaglašene katastarski i gruntovno rješavati u okviru propisanih upravnih i sudskih postupaka.

 

Kako bi se omogućio nastavak izgradnje poletno-sletne piste na budućem aerodromu, potrebno je isplatiti naknade vlasnicima 132 eksproprisane zemljišne parcele po cijeni od 18 do 20 maraka po metru kvadratnom zemljišta, zavisno od njegovog kvaliteta.

 

Za ove svrhe osigurano je pet miliona maraka, od ukupno 25 miliona, koliko je Vlada FBiH obezbijedila u ovoj godini sredstava za projekat aerodroma. Inače, otkup zemljišta je preduslov kako bi se nastavilo s izgradnjom pomenute piste planirane dužine od 1.800 metara.

 

U narednom periodu, kako je istakao Anel Hadžić, direktor pomenutog preduzeća, biće potrebno osigurati još sredstava kako bi se otkupilo i dodatno zemljište koje je sada u privatnom vlasništvu, a čija je eksproprijacija neophodna kako bi se u cijelosti zaokružio aerodromski kompleks.

 

Prema Hadžićevim riječima, u toku je izrada master plana koji bi trebalo da definiše sve potrebne radnje i termine za izgradnju cjelokupnog aerodromskog kompleksa.

 

"U ove aktivnosti biće uključene sve nadležne institucije, kako bi se planirala pravovremena nabavka neophodne opreme. Ovom dinamikom, kako se krećemo, ukoliko ne bude nepredviđenih poteškoća, aerodrom bi mogao biti u funkciji za tri do četiri godine", kazao je Hadžić.

 

Ovaj projekat ima veliku važnost kada se radi o komunikacijskom povezivanju Unsko-sanskog kantona s ostatkom zemlje, ali i značajan ekonomski aspekt, jer može biti motor razvoja Bihaća i cijelog Unsko-sanskog kantona. Smatra se kako će njegova realizacija značajno doprinijeti razvoju turizma i povećati broj posjeta Nacionalnom parku "Una" te drugim turističkim destinacijama na ovim prostorima.