Rekao je ovo " Glasu Srpske  " direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske Milija Radović.

On je istakao da su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća s poginulim i teško povrijeđenima u RS brza vožnja, nepravilne radnje u saobraćaju, te vožnja u pijanom stanju.

* GLAS:  Kakvo je stanje bezbjednosti saobraćaja u RS i kako unaprijediti nivo bezbjednosti?

RADOVIĆ: Stanje bezbjednosti saobraćaja posmatramo kroz pokazatelje i kad pogledamo podatke MUP-a RS, prošla godina je najbezbjednija od kada se vodi statistika o saobraćajnim nesrećama u RS. Tokom te godine poginula je 131 osoba, a poređenja radi, 1996. godine poginulo je 255 osoba. To je značajno smanjenje kada se ima u vidu da je od 1996. do danas mnogostruko povećan broj vozila. Broj automobila na ulicama je samo tokom 2014. godine povećan za 9.000 u odnosu na 2013. godinu. Dakle, stanje u saobraćaju se lagano poboljšava, ali treba još raditi na tome. Cilj nam je  da do 2020. prepolovimo broj nesreća u odnosu na 2011. godinu i da "crne statistike" ne prelaze broj od 80 poginulih tokom godine. Ipak, dobri podaci iz 2014. godine ne smiju nas zavarati. Nažalost, u RS još uvijek nije izgrađen adekvatan sistem za upravljanje bezbjednošću saobraćaja kako bi se obezbijedilo stalno smanjenje nesreća s teškim posljedicama. 

* GLAS: Šta su glavni uzroci nesreća s tragičnim posljedicama na putevima RS?

RADOVIĆ: Brza vožnja neprilagođena uslovima na putu, uz nepravilne radnje sa vozilom u saobraćaju, najčešći su uzroci teških saobraćajnih nesreća. Prošle godine brza vožnja bila je uzrok 55 odsto nesreća u kojima je bilo poginulih. Alkohol je prouzrokovao oko 13,9 odsto teških saobraćajnih nesreća u kojima je bilo poginulih. Vožnja u pijanom stanju kod nas je još veliki problem, pogotovo kod mladih vozača koji često voze pijani, a nemaju iskustva. Vezivanje, odnosno nevezivanje pojasa takođe je jedan od uzročnika teških posljedica u saobraćajnim nesrećama.  Istraživanja pokazuju da samo oko 55 odsto naših vozača veže pojas i to se odnosi samo na prednja sjedala. Kada su u pitanju zadnja sjedišta, ti podaci su još poražavajući i samo četiri odsto ljudi veže pojas. Tvrdim da bi u RS  godišnje bilo bar 15 mrtvih manje da svi vežu pojas.

* GLAS: S obzirom na sve učestalije nesreće s poginulima početkom godine i u februaru da li je došlo do pogoršanja bezbjednosti saobraćaja na putevima RS?

RADOVIĆ: Teško je na osnovu pokazatelja nekoliko saobraćajnih nesreća govoriti da li je bolje ili lošije stanje. Tu treba uraditi analizu i vidjeti zašto je došlo do iznenadnog povećanja broja nesreća. Svaku nesreću treba da analiziramo i vidimo šta je uzrok i da li je ljudski faktor bio glavni ili je u pitanju nešto drugo. Mogu reći da je, kada je u pitanju nedavna nesreća u Piljagićima gdje su poginule dvije osobe, glavni uzrok bio kombinacija više faktora. To su brza vožnja, vlažan kolovoz i kolotrazi na kolovozu.

* GLAS: S ciljem smanjenja saobraćajnih nesreća i težih posljedica, da li su neophodne oštrije kazne, bolja preventiva ili kombinacija ova dva metoda?

RADOVIĆ: Samo kombinacija represije i preventive postiže rezultate. Za smanjenje saobraćajnih nesreća, pogotovo onih težih, potrebno je promijeniti i stavove vozača, ali i stvoriti strah od kazne za nepoštovanje saobraćajnih propisa. Ako samo kažnjavamo vozača, to postiže kratak efekat, ali ako uspijemo da vozači, osim straha od kazni, shvate koje su opasnosti nepoštovanja saobraćajnih pravila, odnosno brze vožnje, onda ćemo imati i bezbjednije puteve. Ukoliko uspijemo da postignemo da vozači više poštuju ograničenja brzine, smanjićemo teške posljedice. Smatram da je za to neophodna i represija i preventivni rad, odnosno edukativna kampanja za vozače o neophodnosti poštovanja zakonskih ograničenja, znakova i kažnjavanje onih koji se oglušuju o propise. Da bismo uticali na vozače da smanje gas, prvo je neophodno utvrditi analizu koja će pokazati gdje se najčešće brzo vozi, na kojim putevima, da li u naselju ili van naselja. To je neophodno da znamo kako bismo usmjerili preventivne akcije i rad policije na prava mjesta.

* GLAS:  Da li su u RS i BiH identifikovani svi opasni putevi i "crne tačke", koliko ih ima i šta je neophodno uraditi da se na tim mjestima poveća bezbjednost?

RADOVIĆ: Kada su u pitanju putevi, najopasnija dionica u Republici Srpskoj prošle godine bila je put Nova Topola -  Srbac, gdje su poginule četiri osobe. Rame uz rame po opasnosti je i saobraćajnica Bijeljina - Glavičica, na kojoj je prošle godine takođe poginulo četvoro ljudi. Prema crnim statistikama, opasni putni pravci su i Polje - Brod, Topola - Klašnice, te Gradiška - Nova Topola. Može se reći da je put od Klašnica do Gradiške skoro kompletan opasan. Nažalost, nemamo još identifikovane "crne tačke", ali je prošle godine Ministarstvo saobraćaja i veza RS uradilo Pravilnik o identifikaciji i sanaciji opasnih mjesta. Taj pravilnik propisuje obavezu upravljača puteva, kod nas su to "Putevi RS", da otklanjaju nedostatke na magistralnim i regionalnim putevima radi smanjenja saobraćajnih nesreća.

Prema pomenutom pravilniku, opasno mjesto na nekom putu je ono gdje se tokom tri godine desilo šest nesreća s poginulim ili teško povrijeđenim osobama. Kada je u pitanju naseljeno mjesto, smatra se da je opasna dionica puta ona na kojoj je u posljednje tri godine u dužini od 100 metara zabilježeno šest nesreća s poginulim. Lani je 15 odsto nesreća s poginulim zabilježeno na lokalnim putevima. Zbog toga i lokalne zajednice treba da se uključe u borbu za povećanje bezbjednosti saobraćaja. Oni takođe treba da analiziraju svoje puteve i isprave nedostatke. Nadamo se da ćemo uskoro imati urađena dokumenta s "crnim tačkama" na putevima. Onda će oni koji upravljaju putevima morati tu da postave znakove koji će ukazivati na to da je to opasan put, a imaće i obavezu da otklone nedostatke koji se mogu otkloniti.

* GLAS: Kako ocjenjujete propise o bezbjednosti saobraćaja u BiH, da li ih je potrebno dorađivati ili mijenjati?

RADOVIĆ: Svaki zakon je dobar ako se dosljedno primjenjuje. Nedostatke ovog zakona rješavamo u hodu. U pripremi je i nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH. Tim izmjenama biće povećane kazne za vožnju pod uticajem alkohola, trebalo bi da se uvedu probne vozačke dozvole. Ističem da su u proceduri i izmjene Zakona o obaveznom osiguranju prema kojima bi trebalo da se jedan odsto od obavezne polise osiguranja odvaja u poseban Fond za bezbjednost saobraćaja. Ta sredstva bi se koristila uz odobravanje Vlade RS.

Statistika

* GLAS: Imate li podatke o stanju bezbjednosti saobraćaja proteklih godina na putevima RS?

RADOVIĆ: Prema podacima MUP-a Republike Srpske, prošla godina je bila najbezbjednija u saobraćaju. Prošle godine na putevima RS život je izgubila 131 osoba, a 2013. poginula su 153 lica. U 2012. godini poginulo je 140 ljudi. Kada su u pitanju saobraćajne nesreće, 2011. je bila  jedna od najtežih i te godine na putevima su poginule 163 osobe. Gledajući ovu statistiku, možemo da zaključimo da se kod nas dešava da jedne godine imamo smanjenje broja saobraćajnih nesreća s tragičnim ishodom, a druge povećanje tog broja.