"Obračun penzija za januar započećemo odmah nakon dobijanja neophodnih podataka o procentu promjene prosječne neto plate i promjene potrošačkih cijena na godišnjem nivou, koji se očekuju od Zavoda za statistiku Republike Srpske 24/25. januara", rekao je Milić.

 

On je podsjetio da prema Švajcarskom modelu redovno godišnje usklađivanje predstavlja polovinu zbira procenta promjene prosječne neto plate i procenta promjene potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Republici Srpskoj u prethodnoj godini, na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku.

 

"Prema njihovim podacima u periodu januar-novembar plate su rasle za 11,10 odsto, a procenat promjene potrošačkih cijena je bio 7,40 odsto. Čekaćemo podatak i za decembar i tek onda će se znati procenat redovnog godišnjeg usklađivanja penzija od januara ove godine", naveo je Milić.

 

U januaru 2023. godine penzije su povećane za 13,5 odsto, kao kombinacija redovnog usklađivanja od 13,32 i vanrednog usklađivanja po odluci Vlade Republike Srpske od 0,18 odsto.

 

 

Milić je istakao da je isplata penzija u protekloj godini bila redovna i blagovremena, kako u Republici Srpskoj, tako i u inostranstvu, gdje Fond Srpske isplaćuje penzije za 55.000 korisnika u 32 države.

 

"Ovako efikasnu isplatu omogućio je dobar prihod po osnovu doprinosa, sa mjesečnim prosjekom od 112,74 miliona KM, kao i obezbjeđenjem nedostajućih sredstava od Vlade Republike Srpske, odnosno budžeta Republike, u iznosu 262,63 miliona KM na godišnjem nivo, u skladu sa zakonom", objasnio je Milić.

 

Prema njegovim riječima, prihod Fonda po osnovu doprinosa bio je rekordan u prošloj godini i iznosio je 1,353 milijarde KM, što je u odnosu na doprinos od 1,178 milijardi KM u 2022, više za 14,8 odsto.

 

On je naglasio da je Fond PIO Republike Srpske u poslovnoj 2023. godini zabilježio odlične rezultate u gotovo svim segmentima rada zahvaljujući svim zaposlenim i njihovom doprinosu.

 

"Postignuti su maksimalni rezultati u pogledu obima rješavanja po zahtjevima za ostvarivanje prava, ostvarenom prihodu po osnovu doprinosa kao izvornog prihoda, posebno u decembru kada je ostvareno više od 131,20 miliona KM, po visini budžeta, rješavanju o pravima u drugom stepenu, kvalitativnosti strukture korisnika prava, visini prosječne penzije i najviše penzije", istakao je Milić.

 

S druge strane, Milić je rekao da je to dovelo i do nešto većeg rasta broja korisnika prava, za šta je najzaslužnija zakonska odredba koja omogućava rad u punom kapacitetu i korisnicima prava na penziju, izuzev porodične.

 

Prema njegovim riječima, osiguranici se sve češće odlučuju na podnošenje zahtjeva već pri prvom ispunjavanju uslova u pogledu starosne penzije, a potom, po ostvarivanju prava nastavljaju sa radnim angažmanom.

 

 

Milić je istakao da je na kraju prošle godine evidentirano rekordnih 332.953 osiguranika, prijavljenih kod 44.688 uplatilaca doprinosa, što je u odnosu na 2022. godinu više za 5.169 osiguranika ili 1,58 odsto.

 

Prema riječima Milića, Fond ima 282.671 korisnika, što je za 6.168 ili 2,23 odsto više u odnosu na 2022. godinu.

 

"Porast broja korisnika je prirodan proces, a dobrim dijelom je proizašao iz zakonskih povoljnosti u pogledu ostvarivanja prava za osiguranike sa 40 godina penzijskog staža bez obzira na godine života, potom na institutu žena-majka, statusa osiguranika i uplati doprinosa za nezaposlenog roditelja sa četiri i više djece", pojasnio je Milić.

 

On je naveo da je stopa zavisnosti ili odnos broja osiguranika prema broju korisnika na kraju prethodne godine 1,18:1, što je u odnosu na 2016. i 2017. godinu, kada je taj odnos bio 1,12 ili 1,13:1, mnogo povoljnije i odražava održivost i pozitivan trend poboljšanja.

 

"Rješavanje zahtjeva je još jedan od segmenata poslovanja gdje je Fond postigao najviše, vjerovatno i najbolje između Fondova/Zavoda država u neposrednom okruženju", ocijenio je Milić.

 

U 2023. godini, Fond je zaprimio 28.932 zahtjeva za ostvarivanje i ponovno određivanje penzije, što je za 996 zahtjeva više nego u prethodnoj godini, riješeno je i arhivirano 28.804 ili 1.125 više nego u prethodnoj godini,a na kraju godine ostalo je neriješeno 1.794 zahtjeva, pri čemu Fond na mjesečnom nivou rješava između 2.300 i 2.500 zahtjeva.

 

U pogledu roka rješavanja, do 30 dana riješeno je 59,38 odsto zahtjeva, od 31 do 60 dana 14,05 odsto predmeta, i od 60 dana 26,56 odsto predmeta, od kojih se najveći broj odnosi na ino-komponentu, u kojima Fond, na dobijanje podataka od ino-nosioca osiguranja, ne može da utiče.

 

Milić je i ovaj put pozvao sve osiguranike koji su radili bilo gdje i bilo kada van Republike Srpske i Federaciji BiH da se obrate odmah ili najkasnije godinu dana prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju u bilo koju poslovnicu Fonda PIO, kako bi bilo dovoljno vremena da se prikupi neophodna dokumentacija od ino-nosilaca osiguranja.

 

 

Milić je rekao da je i u 2023. godini nastavljen pozitivan trend u pogledu kvalitativnosti strukture korisnika prava.

 

"Od 282.671 penzionera njih 175.616 ili 62,13 odsto su korisnici starosne penzije, 71.820 ili 25,41 odsto porodične, 35.064 ili 12,40 odsto invalidske i 171 ili 0,06 odsto korisnika ostalih prava kao što su novčane naknade za tjelesno oštećenje i novčane naknade za pomoć i njegu drugog lica", istakao je Milić.

 

Prema njegovim riječima, to odražava dobru strukturu korisnika prava u kojoj je poželjno da je što veća zastupljenost starosnih, a što manja invalidskih penzija, dok je porodična penzija izvedeno pravo na koje se ne može bitno uticati.

 

U prošloj godini, procenat starosnih penzija dodatno je povećan za 1,13 odsto, dok je smanjen kod invalidskih za 0,35 odsto, a porodičnih penzija za 0,77 odsto.

 

Milić je naveo da je, osim zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, od ostalih zahtjeva u prošloj godini zaprimljeno 53.895 ili 3.032 predmeta više nego u 2022. godini, a riješeno 53.905 ili 2.990 predmeta više, dok je ostalo neriješeno svega 518 predmeta.

 

"Ovo su odlični rezultati i koliko god bili skromni, sa ovakom ažurnošću se ne može pohvaliti nijedan Fond u okruženja", zaključio je u Milić.

 

On je rekao da u okviru rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja treba dodati i učinak drugih organa, drugostepenih i revizijskih organa.

 

Tako je u 2023. kod organa vještačenja u prvom stepenu izvršeno više od 7.500 postupaka ocjena radne sposobnosti, kod Odjeljenja za rješavanje o pravima u drugom stepenu okončano 2.082 postupka po žalbi i oko 13.000 revizija prvostepenih upravnih akata.

 

Kod organa vještačenja u drugom stepenu okončana su 724 postupka i kod organa za reviziju nalaza ocjene i mišljenja prvostepenog i drugostepenog organa vještačenja 3.331 postupak revizije.