FOTO: Paljanske novosti

Veliki srpski i svjetski fizičar, elektrotehničar i pronalazač Mihailo Pupin /1854-1935/, naučnik svjetskog glasa, rođen je 9. oktobra 1854. godine.

Iz rodnog Idvora, u Banatu, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je 1874. u SAD, gdje je završio Kolumbija univerzitet u NJujorku.
 
Tu je bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera.
 
Električni rezonator, pomoću kojeg je preko istog provodnika moguć istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama, bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka.
 
Svojim najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima /Pupinovi kalemovi/ omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu.
 
Takođe, otkrio je sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore i napisao univerzitetski udžbenik termodinamike.
 
Pupin je za naučni rad 1920. godine odlikovan Edisonovom medaljom. Napisao je knjigu o svom životu "Od imigranta do pronalazača", prevedenu na srpski pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka".
 
Godine 1924. dobio je Pulicerovu nagradu, a njegovo ime nose laboratorije fizike Kolumbija univerziteta.
 
Kraljevina Srbija imenovala je 1912. godine Pupina za počasnog konzula u SAD.
 
Ovu dužnost obavljao je sve do 1920. godine. Sa te pozicije on je mnogo doprinio uspostavljanju međudržavnih i širih društvenih odnosa između Kraljevine Srbije, kasnije Kraljevine Jugoslavije, i SAD.
 
Pupin je po završetku Prvog svjetskog rata, kao tada već poznati i priznati naučnik, ali i politički uticajna figura u Americi, uticao na konačne odluke Pariske mirovne konferencije, kada je odlučivano o određivanju granica buduće Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 1 )