Osnovne slobode i prava medija jedan su od uslova i iz Mišljenja Evropske komisije i 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa, od kojih se prioritet broj 12 odnosi na medijske slobode.

 

Dodatna medijska EU obaveza, koja je nastala nakon masovnog plasiranja dezinformacija i misinformacija tokom pandemije korone, a ojačana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu od 24. februara prošle godine, predstavlja uklanjanje neprovjerenih, malicioznih, iskrivljenih i netačnih informacija koje se plasiraju putem interneta. Velike internet platforme i pretraživači počeli su s rangiranjem internet novinskih sajtova u skladu s ispunjavanjem ovih obaveza, a pritom novinari u BiH, ali i na zapadnom Balkanu, imaju izazove u smislu finansija i ljudskih resursa da se s ovim pojavama, uz pojačani politički pritisak i represivne zakone, bore. 

 

Međunarodna zajednica, posebno EU, SAD, Velika Britanija i Norveška, pokušavaju medijima pomoći da se izbore s ovim problemima. Nedavno je u Sarajevu održana radionica za predstavnike medija s ciljem razmjene mišljenja u vezi s profesionalnim izvještavanjem medija, ali i stvaranja pretpostavki za njihov bolji rad.

 

Emili Kofman Krunić, zamjenica šefa Misije USAID-a u BiH, ističe da Vlada SAD već tri decenije podržava medijski sektor u BiH, organizujući obuke u redakcijama i pružajući smjernice za upravljanje medijskim kompanijama. Ona ističe da po medije posebno ozbiljne posljedice ostavlja negativno političko ozračje i sve veća polarizacija u čitavom regionu.

 

"Mediji moraju biti slobodni - u zakonskom i političkom smislu - da obavljaju svoj posao kao suštinsku funkciju demokratije. Dok se suočavamo sa sve većim izazovima, moramo pronaći nove djelotvorne načine za rad i profesionalizaciju što većeg broja medijskih kuća", ističe ona.

 

Džini Burgo, predsjednica i izvršna direktorica "Internewsa", međunarodne neprofitne organizacije za podršku medijima, ističe da je zabrinuta da su globalne prijetnje s kojima se mediji suočavaju prisutne i u BiH, uključujući i povećane pritiske, pa čak i napade na medije.

 

"Prema podacima 'BH novinara', od 2019. desilo se više od 340 napada na novinare, uključujući prijetnje, politički pritisak i online nasilje, govor mržnje i pravno uznemiravanje, što je porast od 137 odsto", naglasila je ona.

 

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, ističe da se u RS i BiH ostvaruje ono na šta su novinari upozoravali prije tačno godinu dana, kada se prvi put pojavila informacija da se priprema novi zakon o vraćanju kriminalizacije klevete u RS.

 

"U samo godinu dana situacija za rad novinara u RS, a time i u BiH je ne duplo, nego i do šest puta teža i kompleksnija jer se ljudi suočavaju s autocenzurom, izvori se manje javljaju, ne možete doći do informacija, ignorišu se novinarska pitanja... Sve se to odražava na građane, a ne samo na medije, jer oni dobijaju nepotpune informacije. Kada nema informacija, onda tu caruju dezinformacije i spinovi", kaže on. Ističe da takvo stanje koriste one političke ili ekonomske snage za plasiranje svojih ličnih interesa i agendi.

 

On ističe da su novinari proteklih dana na raznim sastancima i radionicama koje su imali iznijeli svoje prijedloge koji se, između ostalog, odnose na analizu mogućnosti ukidanja PDV-a za medijske kuće, osnivanje fondova u kojima bi lokalne vlasti uz pomoć EU fondova bez političkog pritiska ili uslovljavanja mogle izdvojiti sredstva za rad profesionalnih medija i neke druge mjere.

 

"Postoji masa stvari koje se mogu uraditi, samo ne vidimo spremnost domaćih vlasti da se to uradi niti dovoljno veliki pritisak EU, jer koliko god oni govorili da nema kompromisa oko slobode javnog govora, čini nam se da se iza leđa ipak prave neki kompromisi, kao da su im možda neke stvari malo važnije od ljudskih prava u RS i BiH", zaključuje Vukelić.