Biljke mogu da imaju ljekovita svojstva, ali samo ako se koriste u većim dozama, problem je što je moguće da tada stupe u interakciju sa lijekovima i izazovu neželjene efekte.

 

I moderna medicina potvrđuje dobra svojstva maslačka, ali i upozorava da ova biljka može da stupi u interakciju sa određenim lijekovima, pa se zato ne savjetuje pojedinim grupama pacijenata.

 

Učinkovitost potvrdile samo studije na životinjama

 

Maslačak nije samo korov već i biljka koja sadrži vitamine A, B, C i D i minerale, kao što su gvožđe, kalijum i cink. Ipak, do sada nije bilo kvalitetnih naučnih studija o svojstvima maslačka, pa se maslačak najčešće koristi za podsticanje apetita i kao pomoćno sredstvo u lječenju bolesti jetre i žučne kese. Listovi ove biljke koriste se kao diuretik.

 

Studije koje su ispitivale moguća ljekovita svojstva maslačka uglavnom su rađene na životinjama. Maslačak je tradicionalni diuretik koji podstiče tijelo da se oslobodi viška tečnosti. Stručnjaci ipak navode da ne postoji dovoljan broj studija koje mogu potvrditi djelotvornost maslačka kao diuretika kada je u pitanju humana populacija.

 

Koren maslačka ima laksativno dejstvo

 

Svjež ili sušeni maslačak koristi se kao blagi stimulans apetita i za ublažavanje tegoba. Korijen biljke ima blaga laksativa svojstva i vjeruje se da  poboljšava varenja. Preliminarne studije na životinjama navode da može da normalizuje nivoa šećera u krvi, smanji nivo ukupnog holesterola i triglicerida i podigne nivo HDL "dobrog holesterola". Stručnjaci dodaju da ipak nisu sve studije rađene na životinjama potvrdile ova ljekovita svojstva.

 

Generalno bezbjedan, ali…

 

Preporuka je da se naročito kada su u pitanju djeca i hronični bolesnici prije primjene maslačka posavjetujemo sa ljekarem. Biljke mogu da imaju ljekovita svojstva, ali ako se koriste u većim dozama, problem su moguće interakcije sa lijekovima. Svaki oblik biljne terapije zato je potrebno koristiti pod nadzorom stručnjaka.

 

Maslačak je generalno bezbjedna biljka, ali moguće su alergijske reakcije. Osobe koje su alergične na ambroziju, hrizanteme, neven, kamilicu, hajdučku travu, ili jod, trebalo bi da izbjegavaju maslačak. Moguće je da će kod nekih ljudi maslačak povećati lučenje želudačne kiseline i izazvati gorušicu, a može iritirati i kožu. Stručnjaci klinike Mount Sinai upozoravaju da maslačak ipak ne koriste osobe koje boluju od bubrega, a da sa pacijenti sa kamenom u žuči posavjetuju sa stručnjakom.

 

Može da poveća lučenje želudačne kiseline

 

List maslačka je diuretik pa uslijed primjene moguće je ukoliko pijemo lijekove, medikament samo prođe kroz tijelo. Generalno preporuka je da osobe koje piju antacide izbjegavaju maslačak koji može povećati količinu želudačne kiseline. Moguće su i interakcije maslačka i lijekova za razređivanje krvi (antikoagulansi i antitrombociti). Postoji mogućnost da maslačak poveća rizik od krvarenja, posebno ako je osoba već ne terapiji aspirinom ili varfarinom.

 

Djeluje kao dodatni diuretik

 

Ukoliko smo već na terapiji diureticima maslačak može djelovati kao dodati diuretik i dovesti do izbacivanja velike količine tečnosti iz tijela i manjka elektrolita. Litijum se koristi u terapiji bipolarnog poremećaja, a studije na životinjama navode da maslačak može dovesti djelovati na ispoljavanje neželjenih efekata litijuma.

 

Vrsta (Tarakacum mongolicum) poznata kao kineski maslačak, može umanjiti dejstvo antibiotika. I pored toga što, teoretski, može smanjiti nivo šećera u krvi, ne preporučuje se dijabetičarima koji piju lijekove za regulaciju glukoze u krvi, jer postoji mogućnost da uslijed djelovanja i lijeka i biljke dođe do naglog pada šećera, prenosi "Eklinika".