Samo neki od primjera koje je naveo Martinović ukazali su na ozbiljne propuste, nezrelost institucija, pa čak i sumnje u zlonamjernost, a možda i korupcijske slučajeve, kroz koje su pojedinci došli do danas na Balkanu toliko željenog hrvatskog državljanstva – a time automatski i hrvatskih putnih isprava.

Martinovićeva koleginica u federalnom gornjem, nacionalno koncipiranom domu, Berina Fejzić, vjerovatno je školski primjer svega toga – institucionalne korupcije koja u Bosni i Hercegovini poprima političku nadogradnju, prenosi Večernji.hr.

Naime, Berina Fejzić se izjašnjava kao Hrvatica, i na osnovu toga je izabrana kao predstavnica tog naroda iz najistočnijeg Bosansko-podrinjskog kantona u entitetski parlament. Tamo je naslijedila porodični politički posao, jer je prije nje u dva mandata hrvatski delegat bio njen otac Edim Fejzić. Njih dvoje su članovi Bosanske narodne stranke (BNS). Prema zvaničnim podacima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Berina Fejzić je rođena poslije rata u Goraždu.

U parlament sa 314 glasova

Nakon što je osvojila 314 glasova na opštim izborima, izabrana je u Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona. Zatim je poslala kandidaturu za delegata u Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, gdje je – zbog nedostatka drugih kandidata – i imenovana.

Ovaj postupak izazvao je kontroverze jer je Berina Fejzić izabrana u Klub Hrvata iako Hrvati Goražda nisu imali mogućnost da izaberu svog predstavnika – budući da ih je, prema popisu iz 2013. godine, u tom kantonu bilo samo 23.

Njen otac Edim Fejzić se, zbog nacionalnog i vjerskog opredjeljenja, ranije sukobio s jednim od poslanika vodeće bošnjačke stranke SDA. Nijaz Musić je, naime, svojevremeno protestovao jer je predsjednica kantonalne skupštine u Goraždu – čiji je Fejzić tada bio potpredsjednik – zakazala sjednicu baš na Božić, 25. decembra.

Tom prilikom, Musić je sa skupštinske govornice čestitao Božić svim katolicima Hrvatima, uključujući i samog Fejzića, koji je tada bio delegat u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH. Kraj sjednice obilježila je verbalna, a gotovo i fizička rasprava između Fejzića i Musića.

„Naravno, imao sam potrebu da čestitku uputim građanima katoličke vjeroispovijesti, kao i jedinom kolegi u Skupštini kantona“, rekao je tada Musić.

"Dokazao se kao musliman"

Fejzić mu je odgovorio da se „dokazao kao musliman“. I te kako – jer je njegova kćerka, prema zvaničnoj internet stranici federalnog Parlamenta, članica Bosanske narodne stranke (BNS).

„Osnivač te stranke je Sanin Musa koji je pripremao onaj svoj čuveni pohod na Široki Brijeg, ne bi li klanjao na praznik Velike Gospe. Sada imamo našu koleginicu koja je, kao Hrvatica, pristala da bude nosilac takvih ideja. To je šizofreno do kraja“, rekao je Martinović.

Radikalni islamista Musa je, prije nego što je policija spriječila njegov neuspjeli desant na Široki Brijeg, registrovao stranku čiji je program zasnovan na „islamskim načelima i patriotizmu, s ciljem jačanja političkog položaja Bošnjaka u sopstvenoj zemlji“. Musa je takođe osnivač i pokreta Vjera. Narod. Država, koji dijeli iste ideološke temelje i djeluje u okviru BNS-a.

Berina i Edim Fejzić imaju hrvatsko državljanstvo. Musa, koliko je poznato, nema.

Komične situacije

Još šizofrenih, a ponekad i komičnih situacija obilježava ovu političku korupciju. Bošnjaci Anel Šahinović i Razim Halkić, koji je bio i član rukovodstva Islamske zajednice u Bihaću, prije sedam godina takođe su se kandidovali za mjesto u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH – kao Hrvati.

I oni imaju hrvatske dokumente. Skorašnji slučaj je Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je u četiri mandata biran glasovima Bošnjaka, protivno volji većine Hrvata. Kovačević takođe ima hrvatsko državljanstvo, zbog čega se Republika Hrvatska umiješala u sudski proces koji je on pokrenuo pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, napominje ovaj medij.

ESLJP je nedavno objavio čitavu odluku u kojoj je navedeno upravo to kao razlog zašto se Hrvatska uključila – ali i da je Kovačević lično tražio da se izbriše kao Hrvat na internet stranici Skupštine Grada Sarajeva, jer mu to nije odgovaralo u kontekstu žalbe koju je podnio sudu. Ipak, hrvatsko državljanstvo je dobio upravo na tom osnovu.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH zatražio je da se preispita način na koji su dodjeljivana državljanstva, jer postoje jasni primjeri osoba koje djeluju protiv interesa Republike Hrvatske i Hrvata u Bosni i Hercegovini, pa i same te države, rušeći temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Tokom rata i nakon njega, brojni zvaničnici iz BiH, pojedini uglednici, ali i kriminalci, dobijali su državljanstva i putne isprave Republike Hrvatske. Jedan od njih je i ambasador BiH u Vašingtonu Sven Alkalaj, koji uporno promoviše inicijative Željka Komšića s ciljem političke marginalizacije Hrvata u BiH.

Bisera Turković, po porijeklu ima hrvatsko državljanstvo, ali po djelima i bliskosti islamskom režimu i ideolozima Muslimanskog bratstva, odavno je zaslužila da joj se na svemu „zahvali“. Tokom rata hrvatske dokumente dobili su brojni bošnjački funkcioneri, naročito s područja Hercegovine i Mostara, koji su danas glavni zagovornici širenja mržnje i paranoje prema Hrvatskoj i Hrvatima”, zaključuje Večernji.