"Razgovori su definitivno intenzivirani, ali još nema ništa novo. Dobili smo izvještaj IMO-a o posljednjoj posjeti s preporukama i o njemu ćemo raspravljati na sjednici Centralnog popisnog biroa u martu", rekla je Radmila Čičković, direktor Republičkog zavoda za statistiku RS. Što se tiče izvještaja IMO o posljednjoj posjeti, kako nezvanično saznajemo, vlastima i statističarima u BiH na neki način postavljen je i rok od tri sedmice da se postigne dogovor, a u suprotnom prijeti opasnost da kasnije objavljivanje podataka ne bi bilo priznato. 

"Nije to nikakav rok, to je njihova preporuka jer nakon što se postigne dogovor o metodologiji obrade podataka, potrebna su najmanje četiri mjeseca da se podaci objave. U tom smislu je postavljen rok od nekoliko sedmica", ispričao je izvor "Nezavisnih", dodajući da se u narednih mjesec dana mora nešto desiti jer u suprotnom BiH će prekršiti zakon koji kaže da je krajnji rok za objavljivanje podataka jul 2016. godine. 

Ono što je zanimljivo jeste da je Međunarodna monitoring misija formirana od strane EU kako bi se pomoglo BiH da sprovede i objavi rezultate popisa i pitanje je samo dana kada će EU odlučiti da je rasformira. 

"U tom slučaju podaci se vjerovatno ne bi priznali, odnosno ne bi Eurostat kao vrhovna statistička institucija EU kao relevantne preuzeo podatke iz BiH jer nisu plod međunarodnog monitoringa", ispričao je isti izvor, dodajući da su pred BiH dvije solucije, da postigne dogovor ili da promijeni zakon i konačan rok za objavu rezultata prolongira. O problemima koji se nalaze pred BiH u smislu popisa stanovništva, domaćinstava i stanova nedavno je govorio i Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, koji je rekao da Evropska komisija može obustaviti ili privremeno zaustaviti rad Međunarodnog monitoring tima, te da u tom slučaju nećemo imati međunarodnu verifikaciju rezultata popisa. 

Podsjećanja radi, suština zbog koje nema dogovora o popisu je u tome što RS i FBiH različito gledaju na to ko je rezidentni stanovnik BiH. RS traži da se rezidentno stanovništvo izvodi na osnovu pitanja o mjestu školovanja i rada, dok FBiH smatra da stalno stanovništvo BiH treba izvoditi na osnovu pitanja o mjestu stalnog ili privremenog stanovanja, razlozima i dužini odsustva, učestalosti vraćanja u mjesto stalnog stanovanja itd.

Ukoliko bi bili prihvaćeni zahtjevi RS, stalni broj stanovnika od ukupno popisanih 3.791.662 bio bi za oko 300.000 manji, jer u stalno stanovništvo ne bi ušli svi oni koji praktično žive i rade van BiH, a u njoj su rođeni i tu samo provedu godišnji odmor.