"Visoke cijene energenata, visoke cijene repromaterijala u proizvodnji hrane, nedostatak hrane na svjetskom tržištu, uzrokovalo je da i naša privreda koja je mala, uglavnom uvozno orijentisana, uveze inflaciju u BiH i Republiku Srpsku", rekla je ona.

 

Markovićeva je istakla da su cijene porasle najviše u sektoru hrane, koja je generalno poskupjela 24,4 odsto.

 

"Kada gledamo druge ekonomske pokazatelje za 11 mjeseci izvoz je povećan za 21 odsto, te je izvoz Republike Srpske iznosio oko pet milijardi KM, a u isto vrijeme uvoz oko šest i po milijardi KM, odnosno povećan je za oko 29,8 odsto", rekla je Markovićeva novinarima.

 

Ovi rezultati, rekla je Markovićeva, pokazuju da je domaća privreda do novembra bila u dobroj poziciji i pored povećanja cijena.

 

Predsjednik Područne Privrene komore Bijeljina Stevo Savić rekao je da i nema previše mjesta velikom zadovoljstvu kad su u pitanju privreda, privredna kretanja i privredni ambijent, te najavio da će putem krovne komore ubuduće snažno ukazivati na nekoliko ključnih činjenica koje su vrlo bitne kada je riječ o konkurenosti privrede Republike Srpske.

 

"Još imamo izuzetno velika opterećenja na rad, imamo značajan broj neporeskih davanja, probleme u finansiranju pojedinih sektora u Republici Srpskoj poput zdravstvenog sektora i još uvijek imamo veliku stopu nelikvidnosti u funkcionisanju javnih preduzeća, a veliki je i udio sive ekonomije u privredi Republike Srpske", rekao je Savić na novogodišnjem prijemu za novinare.

 

Ukoliko ovo budu uspjeli da stave u fokus nadležnim institucijama, ministarstvima, agencijama, Savić kaže da se mogu se nadati uspješnijoj privrednoj 2023. godini.