Kako su naveli, slab rast ukupnih kredita od 1,8 odsto posljedica je negativnog rasta kredita nefinansijskim, odnosno proizvodnim preduzećima od 2,5 odsto, a koji čine 47,9 odsto ukupnih kredita.

Prema ovim podacima, krediti plasirani sektoru stanovništva čine 44,8 odsto ukupnih kredita i za razliku od sektora nefinansijskih preduzeća bilježe stopu rasta od 5,1 odsto. Pored toga, treba reći da krediti opštoj vladi i ostalim sektorima zajedno čine 7,3 odsto ukupnih kredita i zabilježili su pozitivan godišnji rast od 12,5 odsto.

Posmatrano po mjesecima, vidljivo je da je stopa rasta kredita stanovništvu u BiH svakog mjeseca bilježila blagi pad, pa je tako u januaru ove godine iznosila šest, a u junu 5,1 odsto. S druge strane, krediti preduzećima su tokom cijelog prvog polugodišta ove godine imali negativnu stopu rasta, koja je u najvećem procentu bila u februaru ove godine i iznosila 4,2 odsto.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, rekao je da slab rast ukupnih kredita u prvoj polovini ove godine predstavlja nastavak trendova iz nekoliko prethodnih godina.

"To se najviše oslikava u slabijoj kreditnoj aktivnosti banaka prema proizvodnim preduzećima i uopšte preduzećima iz privrede, što opet prikazuje slaba očekivanja privrednika, lošu investicionu klimu, neizvjesnost i drugo", smatra Grabovac.

S druge strane, on smatra da preduzeća koja traže kredite očigledno nisu više sposobna, odnosno nemaju odgovarajuće obezbjeđenje i od banaka nisu procijenjene kao validan primatelj kredita. Sve to, kako je kazao, oslikava slabo stanje u privredi.

Što se tiče kredita stanovništvu i njihovog slabog rasta, Grabovac ističe da se stanovništvo ustručava uzimanja novih kredita zbog neizvjesnosti da li će zadržati radno mjesto, da li će biti plate i tako dalje, pa je zbog toga prisutna određena stagnacija.

I Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da je riječ o stagnaciji plasiranih kredita, ističući da su banke očigledno navikle da izvlače ekstraprofit iz svojih aktivnosti.

"U situaciji kad gotovo ne mogu da rade, oni radije ne plasiraju svoja sredstva. S druge strane, očigledno je da je i potražnja manja ako i stanovništvo pokazuje manju aktivnost, znači da je situacija nepromijenjena. Ljudi kad ne očekuju neke značajnije prilive onda i ne ulaze u kreditne aranžmane", rekao je Čičić. Prema njegovim riječima, da bi se osjetila malo veća kreditna aktivnost realni sektor mora imati povoljnije kredite.

"Nema više nikakvog razloga da su cijene kredita, odnosno kamate u BiH dva do tri puta više nego u Njemačkoj ili Austriji, čije kompanije znatno jeftinije nabavljaju finansijska sredstva i tako su u startu u konkurentnijoj poziciji, što je nedopustivo i mislim da više nema razloga za to", rekao je Čičić. On je dodao da banke u BiH visoke kamate na kredite pravdaju političkim rizikom.

"Međutim, politički rizik 20 godina poslije Dejtonskog sporazuma i prestanka ratnih dešavanja - mislim da je bespotrebno pričati o većem riziku nego što je u našim susjednim zemljama", kazao je Čičić i dodao da je jedan od razloga prevelika zatvorenost banaka prema novim idejama, inovacionim projektima i prema većem kreditiranju.