Njima je sporno to što će praktično ostati bez prava na regres koji u njihovom slučaju iznosi nešto manje od 2.200 KM. Kako je predviđeno izmjenama zakona, odnosno amandmanom zbog kojeg sudije najavljuju novu apelaciju Ustavnom sudu BiH, regres sudijama i tužiocima određivaće se podzakonskim aktom, shodno odredbama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. S obzirom na to da je ovim zakonom o platama i naknadama regres zaposlenih u institucijama BiH simboličnu jednu KM, toliko će dobijati i sudije i tužioci.

"Navedenim amandmanom, izvjesno je, dovode se u pitanje postojeće plate, odnosno primanja sudija i tužilaca u Sudu i Tužilaštvu BiH, što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima o nezavisnosti sudstva i sudijske nezavisnosti", navodi se u pismu Suda BiH parlamentu BiH kojeg je potpisala Meddžida Kreso, predsjednica tog suda.

Jedan od sagovornika blizak pravosuđu BiH, koji želi da ostane anoniman, tvrdi da je bilo besmisleno uopšte izjednačavati prava sudija i tužilaca sa funkcionerima i zaposlenima u institucijama BiH.

"Funkcioneri su tu jedan ili dva mandata, ali sudije se biraju doživotno i nema smisla plaćati im smještaj cijeli njihov život, odnosno dok ne odu u penziju", ispričao je on, dodajući da su sudije na nivou BiH ubjedljivo najplaćenije i u državi, ali i u odnosu na kolege iz regiona.

Inače, izmjene Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH uslijedile su nakon odluke Ustavnog suda BiH da je raniji zakon u suprotnosti s Ustavom BiH. Ocjenu ustavnosti tražio je Sud BiH jer su smatrali da se radi o diskriminaciji s obzirom na to da sudije i tužioci prema ovom zakonu nisu imali pravo na naknadu za topli obrok, prevoz i smještaj.

Prema odluci Ustavnog suda BiH, parlament BiH imao je rok da izmijeni zakon do avgusta 2013. godine, što, naravno, nije učinio i zbog čega je Tužilaštvo BiH krajem prošle godine čak pokrenulo istragu protiv parlamenta BiH zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH.

"Regres kao kategorija ukinut je svuda i ostali su samo oni. Jedino se njima plate ne utvrđuju na osnovu koeficijenata, već u apsolutnom iznosu. Priča o zakonu je završena, oni su budžetski korisnici kao i svi ostali i treba da podliježu svemu kao i ostale institucije BiH", rekla je Dušanka Majkić, član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH.

Zanimljivo je, međutim, da Kreso u pismu parlamentu BiH ide i korak dalje i tvrdi da se novousvojenim zakonom ponovo diskriminišu sudije i tužioci u odnosu na sve zaposlene u institucijama BiH.

"Svi zaposleni u institucijama BiH osim sudija i tužilaca BiH imaju pravo i na druge naknade: otpremnine pri odlasku u penziju u visini od šest plata, naknada za smrt zaposlenog ili člana porodice, naknada za slučaj teže bolesti zaposlenog ili člana porodice i druga prava koja sudije i tužioci nemaju", navodi se u pismu Suda BiH.

U istom pismu Sudu BiH je sporno i to što su, kako navode, diskriminisani i u odnosu na entitetske sudije i tužioce kojima je, kako kažu, pravo na regres regulisano na način kojim je to pravo dosadašnjim zakonom bilo utvrđeno i za sudije i tužioce na nivou BiH.

Prema procjenama, za uvođenje naknada u Sudu i Tužilaštvu BiH, te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću na godišnjem nivou potrebno je izdvojiti dodatnih 745.569 KM.

Prema novom zakonu, osnovne plate sudija i tužilaca kreću se od 3.800 pa do 4.800 KM, koliko ima predsjednik Ustavnog suda BiH.

Evropski prosjek plata sudija najvišeg ranga iznosi 4,2 prosječne plate u državi, dok je plata tužilaca 3,8 prosječnih plata.

Prosječna plata u BiH je 843 KM.

Sudije mijenjaju adresu stanovanja

Donošenje novog Zakona o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH izazvalo je masovno odjavljivanje boravišta sudija Suda BiH nastanjenih u Sarajevu. Kako su "Nezavisne" ranije pisale, sudije su to činile kako bi stekle pravo na naknadu za smještaj, koja im je praktično obezbijeđena izmjenama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH.

Takođe, ranije smo pisali da je taj akt doveo do tužbi Halila Lagumdžije i Ljubomira Kitića, sudija Suda BiH, koji od BiH, odnosno institucije u kojoj su zaposleni, traže isplatu neisplaćenih naknada na ime troškova smještaja u iznosu od 19.924 KM.

Inače, ovo je bila jedna od prvih tužbi sudija po ovom osnovu, a kako nezvanično saznajemo u narednom periodu biće ih daleko više.

Sud već presudio svojim sudijama

Sud BiH početkom 2012. godine donio je presudu u korist 41 sudije tog suda, uključujući i predsjednicu Meddžidu Kreso, a koji su državu tužili zbog neisplaćene razlike regresa za 2008, 2009, 2010. i 2011. godinu.

Prema toj presudi BiH je bila dužna da sudijama, zavisno od slučaja do slučaja, isplati od 666 do 1.332 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, a ukupno gledano BiH je po tom osnovu trebalo da isplati 47.286 KM.