Služenjem parastosa, prisluživanjem svijeća i polaganjem cvijeća kod spomenika u srebreničkom selu Zalazje, juče je obilježeno 25 godina od ubistva 69 srpskih civila i vojnika. Paleći svijeće za žrtve koje su pripadnici Armije RBiH pobili na Petrovdan 1992. godine u srebreničkim selima Zalazje i Sase i bratunačkim Biljača i Zagoni, okupljeni nisu skrivali razočarenje što još jednu godišnjicu dočekuju, a da pravda nije stigla ubice.

- Moja teško oboljela sestra Marija Jeremić samo je željela da nađe posmrtne ostatke sina Marka i da ga sahrani pored drugog sina Radovana, koji je ubijen u Zalazju. Stalno je govorila da je u životu još drži želja da nađe bar njegovu kost, pa da na miru sklopi oči. Nažalost, ova joj se želja neće ispuniti, jer su pravda i traženje nestalih Srba prespori, a moja sestra je pala na postelju - kaže Desanka Dragičević.

Na nepravdu prema srpskim žrtvama i njihovim porodicama ukazao je i načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić.

- I pored svjedoka i dokaza, neko čeka da prođe vrijeme da umru očevici stradanja Srba na ovom području i da nestanu dokazi o počinjenim zločinima u Zalazju i drugim selima oko Srebrenice - rekao je Grujičić.

Brojne delegacije su prije pomena u Zalazju položile cvijeće i odale počast srpskim žrtvama na Gradskom groblju u Bratuncu, te mjestima stradanja u Biljači i Sasama. U ime predsjednika RS vijenac na spomen-obilježje srpskim žrtvama položio je potpredsjednik srebreničke Skupštine Radomir Pavlović, koji je istakao da je Zalazje jedno od 56 srpskih sela koja su opljačkana i uništena.

- U posljednjem ratu u Podrinju je ubijeno 3.500 Srba, a još niko nije odgovarao. Srbi su umorni od nepravde - rekao je Pavlović.

Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović istakao je da se masovno srpsko stradanje u Zalazju ponovilo dva puta u prošlom vijeku i da zločinci nisu kažnjeni.

- Mnogo je sličnosti u ovozemaljskoj "pravdi" i danas imamo zločince koji su kao i njihovi duhovni i tjelesni preci okrvavili ruke u Zalazju, a žive kao slobodni građani - rekao je Mlađenović.

Muslimanske snage iz Srebrenice pod komandom Nasera Orića 12. jula 1992. godine upale su u više srpskih sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini ubijajući, pljačkajući i paleći sve što su stigle, nastavljajući sistematsko i plansko etničko čišćenje srpskih prostora u Podrinju.

Ponavljanje istorije

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Duško Milunović podsjetio je na velika stradanja Srba u Zalazju u prethodna dva rata.

- Na spomenicima se nalaze imena 96 stradalih Srba iz Drugog svjetskog rata, od kojih su polovina bila djeca, a iz Odbrambeno-otadžbinskog rata 69 imena, od kojih 22 civila. Pitamo se koliko je potrebno da se pobije Srba da bi neko odgovarao - rekao je Milunović.