Od ugovorenih 1.500 tona šljive za izvoz na rusko tržište, 50% je blokirano zabranom izvoza u Rusiju. Da rod ne propadne, šljivu će plasirati u EU, ali po mnogo nižoj cijeni koja je opterećena carinskim prelevmanima i takva nekonkurentna na evropskom tržištu.

Za majevičke voćare ovogodišnji izvoz šljive u Rusiju je završen. Zabrana je došla u nevrijeme, baš kada su sorte stenli i čačanka rodna stigle za berbu. Da bi koliko –toliko umanjili štetu, šljivu će plasirati na evropsko tržište, ali uz gubitak od 20 feninga po kilogramu.

"To je ogromna količina novca, s obzirom da se radi o proizvodu koji nije sa jakim cijenama, a 20 feninga po kilogramu šljive je ogromna cifra", kaže Milo Stojić, voćar i otkupljivač.

Skoro polovinu ovogodišnje cijene 45-50 f po kg koliko plaća EU, ide na troškove berbe tako da će zarada biti mala.

"Čim se tržište sužava odmah je problem i do cijene, možda bi i cijena bila bolja da može na rusko tržište", riječi su Pere Radovanovića, iz Tutnjevca.

Rane sorte na rusko tržište su prodavali po 1,5 marku. Ako zabrana potraje i naredne godine ostaće bez sigurnog tržišta. I semberski povrtari su u problemima. Mladen Lazić je za rusko tržište ugovorio kasnu proizvodnju paradajza.

"Trebalo je naći kupce, naći tržište, prevoznike –špedicije i da se to organizuje, sad kada smo napravili krug, sve zaokružili, dobili smo zabranu", rekao je i voćar Mladen Lazić.

Šansa koju su dobili za izvoz na rusko tržište , nakon što je Rusija uvela sankcije na robu iz EU i Turske, bila je kratkog daha.

Sada su na potezu BH institucije koje bi trebalo da obave svoj dio posla , skinu zabranu na izvoz i omoguće poljoprivrednicima da šire proizvodnju i realizuju planirani izvoz.