Prirodne blagodeti i pomoć Udruženja pčelara, podstakli su mnoge Majevičane da se posvete pčelarstvu. Iz godine u godinu povećava se broj pčelinjih društava u ovom kraju i sada ih je više od 4.000.

Mirko Mitrović se prije petnaestak godina nakon penzionisanja iz inostranstva vratio u rodne Vukosavce i posvetio pčelarstvu. Pčelinjak sa 30-ak košnica postavio je u voćnjaku. To, kako kaže, ima niz prednosti.

- Važno je da je pčelinjak postavljen na osunčanom mjestu, okrenut na jug, te da su košnice zaštićene od vjetra. Pčele pomažu cijelom prostoru, toliko pomažu voću, znači pravilno oprašivanje voća pomaže i pčelama da uzimaju polen i nektar sa voća, a isto tako voću. Kažu, 40 posto bolji je proizvod voća, veću i kvalitetniju količinu daju nego da je bez pčela - pojašnjava ovaj pčelar.

Trud i rad daju i rezultate. Bagremova paša izostala je zbog kiše, ali je ukupan prinos meda bio solidan. Uz pravilnu pripremu pčelinjih društava za zimu, nada se da će naredna godina biti medonosna.

- Mi se trudimo da dobro zazimimo pčele, a to znači nahraniti i izliječiti pčele, imamo sad tu bolest varoa - pčelinji krpelj i dosta je tu problema, znači izliječiti i ostaviti dosta hrane i evo mi kako pčelarimo, ja i kum zajedno, mi još nijedne godine nismo izgubili nijedno društvo, ako mi vjerujete - kaže Mirko za portal InfoBijeljina.

U svijet pčelarstva Mirka je uveo kum Mitar Kovačević. Vještinu je učio od djetinjstva uz oca koji je bio pčelar. Obilje šuma i pašnjaka, nezagađena prirodna sredina i dugogodišnja tradicija pčelarstva, bile su osnovne pretpostavke da obnovi pčelinjak u kome je sada pedesetak društava.

- Ovo je jedna zdrava sredina gdje nema nekih bitnijih zagađivanja.Tretiranje ovih voćnjaka koji su tu je veoma malo i voćari nas pravovremeno upozore na to. Pošto se svi žale na klimatske promjene treba biti zadovoljan. Toliko prinosa mi imamo, mi smo zadovoljni i znamo sigurno šta naše pčele donose. To je zdrava hrana i za njih, a pogotovo za nas - napominje Mitar.

Loparski pčelari zadovoljni su podsticajima koje mogu ostvariti od opštine i od resornog ministarstva, ali ističu da su ulaganja velika, pa je neophodno pomoći i mlade pčelare koji tek počinju sa dvije-tri košnice. Veliku pomoć u opremi dobili su kroz program mađarske pomoći posredstvom Progresusa.

- Od opreme pčelari su nabavljali ono što njih najviše tišti, a to su vrcaljke automatske specijalizovane samohodne na elketrični pogon sa 4, 6, 8, ramova, znači kada krene vrcanje sve rade automatski, vrcaljke su bile vrijednosti od 2.500 - 3.000 maraka. Baš prije sedam dana sam dobio iz Banjaluke od Agencije za agrarna plaćanja obavještenje da je moje društvo prošlo i da su moji članovi dobili njih 59 iznos od 48.600 KM za ovu kalendarsku godinu - kaže Radislav Davidović, predsjednik Udruženja pčelara "Zlatna košnica".

Nakon višegodišnje procedure, majevički pčelari sa područja jedanaest opština Republike Srpske i Federacije BiH dobili su zaštićenu oznaku geografskog porijekla majevičkog meda, što je vjetar u leđa pčelarima sa područja Lopara.

Opština Lopare odobrila je za 2026. godinu 20.000 maraka pomoći za Udruženje pčelara.