Kaže da nikada nije bila zaposlena, pa tako nema ni dana radnog staža.

Objašnjava i da je vrijeme i trud koji majka uloži u odgoj djeteta mnogima koji nemaju ta iskustva jednostavno teško razumjeti.

"Žena sam koja nema ni dana staža, iako bi to bilo drugačije da je postojala ovakva mogućnost koju će sada imati majke. To je pravično, jer majka zaslužuje staž na vrijeme i trud koje ulaže da od djeteta napravi čovjeka, radnika, osobu korisnu društvenoj zajednici i srećna sam zbog svih budućih majki", napominje Kostadinovićeva za "Nezavisne".

Nenad Stevandić, potpredsjednik Narodne skupštine RS i član Slobodnog demokratskog srpskog kluba, koji je predložio da se ovaj amandman uvrsti u novi ZOR, kazao je da su se vodili godišnjim podacima o značajno manjem broju rođenih beba u Republici Srpskoj i činjenicom da žena koja rodi zaista treba manje da radi. Njoj se na neki način, kako je rekao,  treba uvažiti majčinstvo i omogućiti brži i zdraviji odlazak u penziju.

Konkretno, ova odredba  znači da svaka zaposlena žena koja rodi, ukoliko želi, može imati dodatnu godinu staža o trošku Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, odnosno može imati upisanu godinu staža na osnovu majčinstva i ako je nezaposlena. Primjena ove stavke zakona, međutim, na principu je dobrovoljnosti i, prema obrazloženju donosilaca ovakvog rješenja, ne bi trebalo da donese više troškove. Tako bi, ukoliko broj poroda ostane kao dosad, na godišnjem nivou to trebalo koštati 600.000 KM, odnosno 1.200.000, ako se broj poroda udvostruči.

Međutim, kako napominje Stevo Pašalić, demograf, značajnije povećanje broja poroda, pa tako i brze efekte u pogledu stope nataliteta, ne treba očekivati.

"Jednostavno to nije realno moguće, jer se efekti čak i najbolje populacione politike ne mogu odmah vidjeti. Ovo rješenje, ipak, jeste dobro. Za pozdraviti je u svakom slučaju, jer je jedna od dobrih mjera populacione politike", naglašava Pašalić za "Nezavisne".

Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja roditelja četvero i više djece "4+" u RS, ipak nije zadovoljan.

"Mi smo tražili i predlagali od četiri do šest godina staža po svakom rođenom djetetu, pa bismo bili zadovoljni da su barem dvije godine omogućene po jednom djetetu. Ipak, biću realan i reći da ovo jeste pomak i ja se nadam da će u budućnosti otvoriti pitanje i drugih mjera populacione politike", naglašava Radovanović za "Nezavisne".

Amandmansko djelovanje "Ujedinjene Srpske", koje je i dalo ovakav rezultat, prva je ovakva mjera populacione politike na prostoru čitave Bosne i Hercegovine.

Retroaktivna primjena, nažalost, ipak nije moguća, osim ukoliko se ne uradi izmjena zakona ili se isto pitanje ne reguliše Zakonom o dječjoj zaštiti RS.

Prema posljednjim podacima Demografskog saveza RS, depopulacija je izražena posljednjih nekoliko godina, od kada je broj rođene djece manji od deset hiljada, odnosno stopa nataliteta je niža od stope mortaliteta.