Jedna država - dva pisma. Koje će stanovništvo koristiti najčešće određuje vjerska i etnička pripadnost, ali i entitetska linija razdvajanja. Banjalučani uglavnom koriste ćirilicu. 

Ova podijeljenost je iz ideoloških, a ne funkcionalnih razloga, smatra profesor Šijaković. Za visoku stopu nepismenosti krivca vidi u religijama koje su uglavnom bazirane na usmenim predanjima. A za loše školstvo, kaže, odgovoran je sistem, jer niži nivo znanja naroda daje više prostora za manipulaciju.

"Dakle da se ljudi drže na nivou stada i da ga pokrećete. Malo ga pustite ako je izašao na širok prostor nikome ne smeta veliki pašnjak, ali ako dalje krene morate da ga obuzdavate. Taj princip stada se prenio iz nomadskog života u vjere, u politiku, u finansijske i druge oblike života", objašnjava Ivan Šijaković, sociolog.

I oni kojima upravo taj nivo (ne)pismenosti odgovara da bi lakše manipulisali i sami upadaju u zamke.

"Sad već možemo da govorimo o jednoj vrstii cerebralne nepismenosti koja se najbolje manifestuje u onome što zovemo javni diskurs. Vodeći ljudi ove države, svi oni koje gledamo u dnevnicima i kojekakvim emisijama, menifestuju jednu vrstu misaone nepismenosti tj. nemogućnosti da misli pravilno artikulišu", navodi Goran Dakić, novinar i pisac.

Bosna i Hercegovina ima 38 posto informatički nepismenog stanovništva tj. onih koji ne znaju koristiti računare ili internet. A princip stada, dodaju naši sagovornici, vlada i u virtuelnom svijetu.