Nezadovoljstvo je, prema riječima saobraćajnih inženjera, opravdano jer, kako pojašnjavaju, loši putevi istovremeno i uništavaju vozila i povećavaju rizik od nesreće.

Situacija je, ističu naši sagovornici, dodatno pogoršana nakon lanjskih poplava, klizišta i odrona, koji su devastirali saobraćajnice, nakon čega je dosta urađeno na njihovoj prohodnosti, a malo na modernizaciji stradalih dionica, ali i onih koje nisu pogođene nepogodama.

Kada je prije nekoliko dana Banjalučanin Marko Vujanović putovao iz svog grada u Sarajevo ostao je zaprepašten vidjevši u kakvom je stanju dobar dio putnih pravaca koje je obišao.

"Čim se u banjalučkom naselju Karanovac odvojite prema Kneževu, nastaju problemi. Put je, blago rečeno, u užasnom stanju. Naišli smo na brojne udarne rupe i imate osjećaj da će na vozilu otpasti točak, a o kamenju koje se odronilo na put suvišno je govoriti", navodi Vujanović.

Vujanović i ostali koji negoduju s razlogom su ogorčeni, smatra Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja, koji ocjenjuje da nam je putna infrastruktura u očajnom stanju.

"Imamo jaka vozila, a nikakvu infrastrukturu. Ako je infrastruktura u krajnje lošem stanju, to mnogo utiče i na povećan broj saobraćajnih nezgoda. Osim toga, kada je o udobnosti riječ - ulegnuća, izbočine i slična oštećenja zamaraju i putnike i vozača", ocjenjuje Kovačević.

Drugi veliki problem jeste to što vozila i te kako trpe zbog loših puteva.

"Nema vozila kojem dijelovi ne stradaju na lošim putevima. Posljedice su ogromne", napominje Kovačević.

S njegovim se stavovima uveliko slaže i Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, koji kaže da, u zavisnosti od brzine kretanja vozila koje je naletjelo na udarnu rupu, dolazi do manjih ili većih oštećenja.

"Kada kontinuirano duži period nailazite na takve dijelove kolovoza, dolazi do kvara na vozilu", naglašava Radović.

Osvrćući se na bezbjednost, on smatra da su lošiji putevi ujedno i manje bezbjedni od kvalitetnijih.

"Svi mi kao vozači, izbjegavajući udarne rupe, nekad dođemo u situaciju da pređemo u drugu saobraćajnu traku, a što može predstavljati povećan rizik od nastanka saobraćajne nezgode", rekao je Radović, koji ističe da su lanjske poplave i klizišta dodatno zakomplikovali situaciju jer je šteta bila velika, a upravljači puteva su u teškoj situaciji.

Iz "Cesta Federacije BiH" kažu da su lani utrošena 28,72 miliona KM na radove redovnog održavanja i 16,58 miliona KM na investicije.

"Većina dionica je obuhvaćena projektima sanacije i modernizacije magistralnih cesta FBiH i cijenimo da će u narednom periodu biti sanirane i modernizirane sve dionice oštećene u poplavama 2014. godine", kaže Senad Smajlović iz Sektora održavanja, zaštite cesta i sigurnosti prometa "Cesta Federacije BiH".

Natalija Kostrešević, saradnik za informisanje u "Putevima RS", ističe da se stanje putne mreže magistralnih i regionalnih puteva RS može ocijeniti zadovoljavajućim, s obzirom na finansijska sredstva koja se izdvajaju na puteve jer se, kako pojašnjava, iz tih sredstava vrše redovno održavanje, izgradnja, investiciona ulaganja i zaštita magistralnih i regionalnih puteva.