Prema mnogim istraživanjima, apsolutno nema koristi od prekovremenog rada, jer on donosi štetu ne samo poslu koji obavljate, već i vašem društvenom životu, mentalnom životu i zdravlju uopšte. Možda vam se ne čini tako u 18 ili 19 sati, dok ste još uvijek u kancelariji, ali vjerujte nam, ljudi koji izađu s posla na vrijeme su zdraviji i sretniji, piše Brajt Sajd.

Dodatni radni sati nisu produktivni
Studije su pokazale da nakon određenog trenutka radni sati postaju sve manje produktivni. Tačnije, svaki dodatni sat u kancelariji je mnogo manje produktivan od prethodnog i čak donosi slabije rezultate. Zbog toga se na mnogim radnim mjestima kao rezultat rada mjeri produktivnost, a ne radni sati – i uopšte ih nije briga radite li manje sati, sve dok posao obavljate kvalitetno.

Ostaćete zdraviji
Dodatno radno vrijeme rezultira povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, umora, niskog nivoa energije i lošeg zdravlja. Istraživanje provedeno na tri kontinenta otkrilo je da ljudi koji rade preko 55 sati sedmično imaju 33% veći rizik od moždanog udara poređenji s ljudima koji rade ispod 40 sati sedmično Takođe, prema ovoj studiji, zaposlenici koji rade prekovremeno imaju 13% veći rizik od koronarne bolesti srca.

Tokom dana radite više
Ako se naviknete na ideju da sve zadatke morate završiti u 17:00, shvatit ćete da zapravo nemate mnogo vremena i – to je sjajno! Ako eleminišete nepotrebna ometanja, duge stanke za kavu ili povremene razgovore s kolegama, bolje ćete upravljati svojim vremenom i više posla ćete stići obaviti. Ljudi koji praktikuju ovaj raspored rada kažu da ih on navodi napustiti ured uz dobar osjećaj da je dan bio produktivan i uspješan.
Postavite svoje granice
Postavljanjem granica i obavještavanjem kolega da ćete kancelariju napustiti u 17 sati, čak i ako oni više vole ostati do kasno, uspostavit ćete pravu atmosferu u kancelariji. Često ljudi ne odlaze na vrijeme samo zato što ne žele biti “crne ovce” i izgledati kao da nisu posvećeni svom poslu. Važno je shvatiti gdje završava posao, a počinje vaš vlastiti život. U suprotnom, u potpunosti biste mogli zaboraviti na sebe.

Dodatno slobodno vrijeme za uživanje i odmor
Možda se nikada niste osjetili umorno kada ste do kasno ostali u uredu i možda čak i volite svoj posao, ali kada sebi date dozvolu na vrijeme napustiti svoj sto, osjetićete kako je lijepo imati dodatnih sat ili dva svakog dana. Druženje s porodicom i prijateljima, bavljenje sportom, izvođenje psa u park i posvećivanje vremena hobijima – to su stvari koje čovjeka čine sretnijim.

Ove aktivnosti regenerišu naše zalihe energije. Ne morate uključivati druge ljude u svoje slobodno vrijeme, ako to ne želite. Čak i meditacija, lakiranje noktiju ili provođenje vremena u prirodi… Imati vrijeme samo za sebe je od velike važnosti za dugoročno mentalno i tjelesno zdravlje i, svakako, ima veliki uticaj na našu produktivnost i kvalitet života uopšte.