U Policijskoj upravi Trebinje potvrđeno je da su mještani prijavili ovaj slučaj juče ujutro i da su policijski službenici izašli na lice mjesta.

- Ovo se do sada nikada nije događalo. Ne mogu da shvatim da je neko u stanju tako nešto da uradi. Pretpostavljamo da je ovaj sramni čin nastao u noći između nedjelje i ponedjeljka. Policija će obaviti svoj posao, a onda ćemo mi mještani sve to ponovo da uredimo - rekao je predsjednik Crkvenog odbora Mrkonjići Rade Bošković.

On je naglasio da 2. avgusta, na Ilindan, mnogi Hercegovci dolaze u Mrkonjiće, te da će ih i ovaj put dostojanstveno ugostiti.

- Sve ovo što se događalo neće nas poremetiti - kaže Bošković.

Žuti ljiljani, koji su bili simbol muslimana tokom proteklog rata, iscrtani su preko srpske zastave i sa druge strane table sa likom svetog Vasilija. Vandali su išarali dvije table na putu za Mrkonjiće.

Selo Mrkonjići, gdje se nalazi crkva podignuta na temeljima rodne kuće svetog Vasilija, na prometnom su putu koji vodi od Trebinja ka Mostaru i dalje prema zapadnoj Hercegovini. Pretpostavlja se da su vandali, pod okriljem noći, nanijeli štetu i pobjegli u nepoznatom pravcu.

Svetog Vasilija Ostroškog, kojeg je prije tri vijeka narod proglasio svetim, poštuju i u njegov kult i čudotvorstvo vjeruju ne samo pravoslavci, već i oni koji pripadaju drugim vjerama. U osvit 12. maja put Ostroga, gdje počivaju njegove mošti, o manastirskoj slavi u litiji budu hiljade ljudi, bez obzira na vjeru i naciju. 

O čudotvornoj moći svetitelja pisali su književnici, naučnici i diplomate iz raznih zemalja, ističući da su ljudi koji pohode manastir, iako različitih nacionalnosti i vjerovanja, ipak sjedinjeni u nadi i vjeri da su čuda svetog Vasilija moguća. Ipak, evo, nađu se i oni kojima ništa nije sveto.

Simbol

Uprkos tome što se u BiH ljiljan povezuje sa Bošnjacima, mnogi istoričari tvrde da simbolika ovog cvijeta ima jake veze sa hrišćanstvom, a simbolizuje Bogorodicu i Sveto trojstvo. Na prostoru srednjovjekovne hrišćanske Evrope cvijet ljiljana bio je čest motiv na vladarskim grbovima. Ljiljan je poznat i kao krin, a pominje se i u pjesmi "Tamo daleko". Od početka devedesetih godina 20. vijeka ljiljane kao simbol pripadnosti i suvereniteta svojataju muslimani i njihovo političko vođstvo. Zanimljivo je da bosanski banovi nemaju na grbovima ljiljane, nego tek od proglašenja Tvrtka Drugog za kralja oni se pojavljuju kao znamenje Kotromanića.