Istraživanje je po nalogu Savjeta za regionalnu saradnju sprovedeno u šest zemalja zapadnog Balkana, a obuhvatilo je oko 6.000 građana.

 

Prema tom istraživanju najlošije rangirana je Crna Gora, jer si polovina njenih stanovnika ne može da priušti odmor od najmanje sedmicu dana. Na odmor ne može 33 odsto stanovnika BiH, 37 odsto stanovnika Srbije, 39 odsto Albanaca, kao ni 45 odsto Sjeverne Makedonije. 

 

Najmanji problem sa odlaskom na odmor imaju stanovnici samoproglašenog Kosova, jer svega 11 odsto njih nije u mogućnosti da putuje.

 

Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za "Glas Srpske" da ovi podaci nažalost ne iznenađuju, ako znamo da 38 odsto stanovnika zemalja članica Evropske unije ne može uopšte da si priušti odmor.

 

"Očigledno je prisutno stvaranje enormnih razlika između bogatih i siromašnih, jer su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Pred društveno-političkim uređenjima koja su došla sa anglosaksonskih područja popustile su one zemlje koje su bile oslonac razvoja i ljudskog intelekta i kulture, Francuska, Njemačka i Rusija pa čak i skandinavske zemlje tako da se razlika u prihodima između menadžera i radnika razlikuje nekoliko stotina puta. To su trendovi koji su izraz neoliberalnog kapitalizma", rekao je Ljuboja.

 

Prosječna plata u Srpskoj u junu ove godine iznosila je 994 marke i prema riječima sindikalaca nije bila dovoljna da pokrije potrošačku korpu. Najveći iznosi liježu na račune zaposlenih u finansijskim djelatnostima i osiguranju i te plate premašuju 1.500 maraka mjesečno, dok duplo niže iznose primaju zaposleni u sektoru građevinarstva.

 

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da imajući u vidu navedene iznose jasno je kao dan da zaposleni u građevinarstvu ne mogu sebi da priušte ni dan, a kamoli sedmicu odmora.

 

"I oni koji odu na ljetovanje, nažalost idu na kredit, koji otplaćuju najmanje godinu. To je tužno, ali je surova realnost. Četvoročlana porodica ne može da podmiri ni osnovne životne potrebe sa prosječnom platom, a kamo li odmor. Dodatni trošak za ljetovanje sada su i testovi na virus korona", rekla je Vrabičićeva.

 

Da platežna moć igra najveću, ako ne i jedinu, ulogu u ovom slučaju, saglasni su i u udruženjima za zaštitu potrošača.

 

"Poskupjelo je sve, kako kod nas, tako i u regionu, od osnovnih životnih namirnica do smještaja u odmaralištima, a plate i penzije minimalno rastu. I onima koji podmire sve obaveze svojim primanjima pretekne veoma malo da bi mogli da si priušte višednevni odmor. Za mnoge je to nažalost samo pusta želja", poručio je predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Zvono" iz Bijeljine Jovan Vasilić.

 

 

Prema podacima iz turističkih agencija u Srpskoj, cijene ljetovanja različite su u zavisnosti od destinacije. 

 

Na Jadranskom primorju cijene apartmana kreću se oko 100 maraka za noć, dok je za dalje destinacije poput Turske za olinkluziv uslugu sa avionskim letom potrebno nešto više od 1.000 maraka po osobi.