Od infekcija disajnog sistema oboljevaju osobe svih starosnih grupa, ali najčešće djeca predškolskog uzrasta, dok se stomačni virus najčešće javlja u vrijeme kad su učestalije prehlade.

Doktori upozoravaju da se bolesti lakše i brže prenose u zatvorenim prostorijama u kojima boravi veći broj osoba, zbog čega savjetuju često provjetravanje.

U Domu zdravlja Banjaluka kažu za naš list da su najčešći simptomi infekcija organa za disanje povišena temperatura, grlobolja, povraćanje, malaksalost, bolovi u stomaku, bolovi u zglobovima i mišićima.

– Nepovoljni mikroklimatski uslovi nepovoljno utiču na zdravlje, posebno na organe za disanje. Hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisanu terapiju, a ako su negativne posledice vremena učestale ili se pogoršavaju, obavezno se javiti svom porodičnom ljekaru. Potrebno je unositi dovoljne količine tečnosti, dok ishrana treba da bude bazirana na voću i povrću, kao i hrani bogatoj vitaminima i mineralima – kaže načelnica porodične medicine Kosana Stanetić.

Stomačni virus je, uz prehladu, drugo najčešće oboljenje koje napada ljudski organizam. Ljekari objašnjavaju da on nije isto što i grip, jer pravi grip, prije svega, napada nos i grlo, a stomačni virus crijeva.

Šefica Odjeljenja porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja  Kremenović objašnjava da za stomačni virus nema djelotvornog tretmana, tako da je izuzetno važna prevencija.

– Pored izbjegavanja hrane i vode koji mogu biti kontaminirani, temeljno i često pranje ruku su najbolja odbrana. Stomačni virus se brzo širi i čest je u većim kolektivima, kao što su škole i vrtići, a najbrže napada djecu i starije osobe. Najčešći simptomi su bol i grčevi u stomaku, vodena dijareja, mučnina i povraćanje,  povišena tjelesna temperature, glavobolja, drhtanje, gubitak apetita. Ako su tegobe znatno izraženije, dolazi do dehidratacije organizma. U takvim situacijama je neophodno što prije reagovati, da ne bi došlo do većih komplikacija – kaže Kremenovićeva.

Prema njenim riječima, glavni fokus liječenja stomačnog virusa je da se spriječi dehidracija pijući dosta tečnosti.

– Oboljeli treba da sisaju male komadiće leda ili uzimaju male gutljaje vode. Takođe mogu da piju  bistre čorbe ili sportske. Ishrana mora biti blaga, što podrazumijeva male obroke i prestanak konzumacije čvrste hranu, bar na nekoliko sati. Treba jesti puno toplih supica, banane i pečene jabuke, kuvani krompir pirinač i šargarepu, dvopek i tost. Treba izbjegavati mlijeko, jaja, meso i sve proizvode koji sadrže neki od ovih proizvoda. Masna hrana, kofein, alkohol, nikotin su takođe namirnice koje treba izbjegavati – poručuje Kremenovićeva.

Kad je riječ o gripu, ljekari upozoravaju da se on može razviti kao teška bolest, zbog brojnih i raznovrsnih komplikacija. One se najčešće javljaju u samom respiratornom sistemu, kao upala uva i sinusa, pluća, ali mogu biti zahvaćeni i svi drugi organski sistemi. Osim što je česta, upala pluća je i najteža komplikacija gripa, jer je odgovorna za većinu smrtnih slučajeva od ove bolesti.

Ukoliko se simptomi gripa, a to su visoka temperatura, kašalj, bolovi u mišićima i zglobovima, ne povlače nakon tri do pet dana, oboljeli treba da se javi svom porodičnom ljekaru.

Grip može dovesti do smrti

Pošto je grip teška bolest, a za starije ljude i hronične bolesnike može dovesti čak i do smrtnog ishoda, veoma je važno održavati na pravilan način održavati ličnu i respiratornu higijenu, kao i higijenu prostorija.

- Pored redovnog pranja ruku toplom vodom i sapunom, pokrivanja usta maramicom prilikom kijanja i kašljanja, jako je važno često provjetravati prostorije. U narednom periodu posebnu pažnju treba obratiti prilikom posjete pacijentima u bolnicama, kao i osobama smještenim u ustanovama za trajni boravak – kaže epidemiolog Vesna Lučić Samardžija.